Zagrebačka Dubrava – od predgrađa do grada

Znadete li kako je 1940-ih izgledala mitnica u zagrebačkoj Dubravi? Želite li evocirati početke legendarnih Prljavaca, ili vidjeti kako je tekla izgradnja Pionirske željeznice? Premladi ste da biste uopće zamislili konjsku zapregu usred danas urbanog zagrebačkog naselja? Zanima Vas kako je izgledao Jugotonov pogon za izradu gramofonskih ploča?

U muzeju grada Zagreba od 14. svibnja do 31. kolovoza 2012. možete pogledati izložbu koja između ostalog uključuje popriličan zbir arhivskih i drugih fotografija. Svečano otvorenje održati će se u ponedjeljak, 14. svibnja 2012. u 19 sati u Muzej grada Zagreba, Opatička 20.

Izložbom „Zagrebačka Dubrava – od predgrađa do grada“ predstavlja se područje smješteno na istočnom dijelu Zagreba, a koje administrativno postaje dio gradske cjeline krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina. Područje Dubrave prikazano je u današnjim administrativnim granicama s time da je naglasak stavljen na prostor uže Dubrave koji se nalazi između Oporovečke ulice i produžene Branimirove ulice.

Izložba predstavlja ovo zagrebačko područje od trenutka kada ono počinje dobivati prve urbane vizure, tj. kada započinje njegova transformacija iz prostora na kojem se nalaze zagrebačka prigradska sela – odnosno predgrađa – do punopravne gradske cjeline. Ta transformacija predstavlja se kroz teme izgradnje provođene u skladu s povijesnim okolnostima koje su je pratile, zatim infrastrukture uključujući prometna i komunalna pitanja, također i privrede sa sadržajima trgovine, malog obrtništva i velikih privrednih objekata među kojima se ističu Jadran film, Jugoton (Croatia Records) i Tvornica autobusa Zagreb, kao i društvene teme od doseljavanja pa do organiziranja društvenog i kulturnog života kroz mjesta kao što su kupalište, kino, Narodno sveučilište, ali i kroz glazbu, sport itd.

Izložbeni sadržaji prate proces razvoja Dubrave od vremena kada je to bilo gradsko izletište i lovište prekriveno šumom sa seoskim naseljima pa sve do pripajanja četvrti Zagrebu te daljnjeg napretka unutar grada: od rijetko naseljenog prostora do područja na kojem živi gotovo 100.000 stanovnika.

Vremenski to obuhvaća razdoblje od 1930-ih godina do danas.

Stvaranje urbaniteta i gradskog karaktera Dubrave kao jednog zagrebačkog kvarta, i to ne samo u segmentu izgradnje naselja već i u onom infrastrukturnom, privrednom i društvenom smislu, tema je ove izložbe.

 

Kristian Strukić