Zagreb – izložba fotografija: Željko Krčadinac: „Pogledi s mog prozora“

Prosvjed sindikata prosvjetnih radnika (2012) 

Fotografirati –  znači uhvatiti istinit trenutak koji prolazi! 

 Jacques Henri Lartigue, francuski fotograf (1894. –1986.)

U srijedu 31. listopada, u 19 sati, u prostoru Caffe bara FAKiN, Pavletićeva 2, u Zagrebu u organizaciji Fotografske udruge Fotogard, otvara se izložba fotografija Željka Krčadinca, člana zagrebačkih foto klubova; ; Foto kluba Zagreb, fotografske udruge Fotogard  i Cro Art Photo kluba Zagreb,  pod nazivom: „ Pogledi s mog prozora“.

 

Pogled s mog prozora

 

Riječ je o ciklusu fotografija, koji je ovaj vrsni zagrebački fotograf stvarao punih pedeset godina, vizualno bilježeći svojim fotoaparatom razna događanja i motive s jednog mjesta –  s prozora i balkona svog stana. Naime, Željko više od 50 godina stanuje u istom kvartu, istoj zgradi i u istom stanu. To je ugaona zgrada u Bosanskoj ulici br.1 u Zagrebu, s koje se pruža širok vidik na Ilicu (prema istoku i zapadu) i okomito na to prema Krajiškoj ulici, crkvi Sv.Blaža i dalje. Po prirodi je radoznao i voli promatrati, optički istraživati i fotografirati svijet oko sebe, našu svakidašnjicu, a posebno neka važna događanja, motive i pojave. Emocionalno je vezan za svoj grad, a pogotovo za ovaj dio u kojem stanuje, pa mu čini veliko zadovoljstvo fotografirati Ilicu i sve ono, njemu važno, što se događa u njegovu okružju i vidokrugu.

 

Svakodnevna slika Ilice iz 60-tih godina

 

 „’Pogledi s mog prozora “ serija je dokumentarnih i reportažnih fotografija raznih događanja i vremenskih prilika, koje sam snimio sa svojeg prozora i balkona u posljednjih pedesetak  godina. Tako je nastalo više od 500 fotografija, od kojih su neke objavljene u kalendarima i razglednicama, neke su i po desetak puta bile prihvaćene na međunarodnim FIAP izložbama,  a fotografija „Pogled s mog prozora“ (pod engleskim naslovom „Thru my window“) dobila je i zlatnu medalju jednog međunarodnog salona fotografije. U početku nisam imao nekih posebnih planova sa cjelinom snimljenih fotografija. Tek prije desetak godina pomislio sam da bi to mogla biti moja životna fotografska serija. Tada sam intenzivnije počeo snimati sva događanja, a nastavljam i dalje, pa se tako moja zbirka povećava. Za ovu izložbu odabrao sam 56 fotografija, kako pojedinačnih, tako -zbog skučenog prostora- svrstanih i u kolaže manjih formata te se nadam da to gledateljima neće previše smetati“ –  objašnjava  Željko put i način nastanka ove serije i izložbe. 

 

Mihohod pionira na Dan mladosti (1970)

 

Dakle,  izložba je svojevrstan sažetak autorova pedesetogodišnjeg optičkog dnevnika o protoku vremena i zapis minulih događanja, u kojem svaka fotografija ima svoju priču, svoj smisao i svoje značenje. Ona je ujedno i svjedočanstvo o autorovoj ljubavi prema fotografiji, o njegovu stavu prema fotografiji kao dokumentu i kao umjetnosti, o njegovu razvojnom putu i kreativnoj praksi. Iz njegovih fotografija zrače neposrednost, neusiljenost i smisao za esejističko uobličavanje događaja. Tako se pred našim očima kao u vremeplovu nižu impresivne slike Ilice iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, fotografije  kolone automobila u pratnji maršala Tita, mimohod pionira na Dan mladosti, povratak ljudi sa sprovoda predsjednika Tuđmana, slike navijačke euforije nakon 3:0 protiv Njemačke 1997.godine, bezvremenske fotografije raznih vremenskih fenomena, fotografije sportskih natjecanja, turističkih nastupa, prosvjednih povorki i drugih događanja.

 

U pratnji maršala Tita (sedamdesete godine)

 

Iako je ostao vjeran tradicionalnom reportažno-dokumentarističkom području, Željko Krčadinac okušao se i u drugim žanrovima i područjima fotografije. U svom stvaralačkom radu ostao je dosljedan, jednostavan, neposredan, bez režiranja i naknadnih vidljivih estetskih dotjerivanja. Smatra da danas, u doba neslućenog omasovljenja digitalne fotografije i poplave izložaba, težnja za povećanjem „kreativnosti“ često uzrokuje pretjeranu „fotošopizaciju“, čime je izvorni element dokumentarnosti u fotografiji neprihvatljivo zanemaren.

 

Razdragani nogometni navijači (1998)

 

Stoga on prilazi fotografiji strogošću kroničara, objektivno i istinito, s visokom likovnom kulturom i prepoznatljivim likovnim rukopisom pa tako one čine čudesni spoj umjetnosti, dokumenta i informacije. Njegove fotografije sažimaju više od onog trenutka kada su nastale, one utiču na nas, na naše emocije, na naše vrijednosne stavove i kriterije. One nam prenose i određene poruke vremena, koje ćemo, nadam se, s lakoćom otkriti i prepoznati. Zato ovu izložbu valja pomno pogledati, ne samo s autorova, nego i sa svojeg prozora, u metaforičkom značenju te riječi.

 

Vinko Šebrek, AFIAP

Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb

 

Izložba se može pogledati svakog dana (osim nedjelje) do 13. studenog!

 

ŽELJKO KRČADINAC

Ž I V O T O P I S ( Pripremio: Vinko Šebrek, AFIAP )

Rođen je 1935. godine u Zagrebu gdje i danas živi. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje profesora geografije. Radio je kao komercijalist i propagandist u zrakoplovnim kompanijama, sve do umirovljenja  2002. godine.

 

Povratak ljudi sa sprovoda predsjednika Tuđmana (1999)

 

Njegovi počeci bavljenja fotografijom sežu u gimnazijske dane, sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća (1954.), kada je i završio tečaj crno-bijele fotografije i učlanio se u Fotoklub Zagreb. Iako su tada uvjeti za fotografski rad bili više nego skromni, to njegovu  entuzijazmu i kreativnosti nije mnogo smetalo, pa se za one prilike veoma aktivno bavio fotografijom. Od  prve honorarne zarade kupio je svoj prvi jednostavni fotoaparat, i to „Kodak Junior 620“, a fotografije je isprva kontaktno kopirao s negativa 6×9 cm kao sendvič s vlastoručno izrađenom kopirkom od dvije oguljene stare staklene fotografske ploče stisnute s četiri kvačice za veš. Tek kasnije improvizirao je tamnu komoru u zamračenoj kuhinji ili kupaoni s vrlo primitivnim aparatom za povećavanje. U početku je uglavnom snimao obiteljske fotografije, fotografije kolega i prijatelja, da bi se ubrzo počeo baviti i izlagačkim radom sudjelujući na  izložbama fotografija. Velik poticaj za daljnji rad bila je  prva nagrada na  1. izložbi fotoamatera-početnika u Zagrebu 1955. za fotografiju pod nazivom „Veselje na ledu“ , koju je snimio na starom klizalištu na Šalati. Sljedećih godina primljeno je više njegovih fotografija na 2. izložbi fotoamatera-početnika i na 1. izložbi fotoamatera-studenata. U to vrijeme bavio se planinarenjem i planinarskom fotografijom kao  član PDS-a „Velebit“ te osvojio nagradu na 2. izložbi planinarske fotografije „Ljepote planina“ 1956. . Nažalost nakon tih uspjeha prestao je djelovati u fotografskim udrugama i time i sa izlagačkim radom, ali je nastavio sa intenzivnom fotografskom praksom i kreativnim radom, objavljujući svoje fotografije u tiskanim medijima, monografijama i turističkim publikacijama. Izlagačku praksu nastavio je tek 50 godina kasnije, točnije 2005. godine, nakon umirovljenja i ponovnim dolaskom u Fotoklub Zagreb.

 

Zimska grafika (2004)

 

Za vrijeme studija izdržavao se zaposlenjem kao stručni suradnik za nastavna pomagala (ustvari  fotograf) na tadašnjem Narodnom i Radničkom sveučilištu Đuro Salaj u Zagrebu. Da bi dobio i formalno zvanje fotografa, položio je ispit za kvalificiranog zanatskog radnika fotografske struke na Obrtnoj komori Zagreb.  Valja spomenuti i to da je za vrijeme studija geografije izvanredno upisao i položio kolegij „Znanstvena i praktična fotografija“ na odjelu kemije PMF-a. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća (1987.) dobiva status slobodnog umjetnika  i nekoliko godina djeluje kao član ZUH-a.

 

Mnogostruka lica Ilice

 

Kao činovnik avionskih kompanija mnogo putuje i mnogo fotografira.Rezultat toga je mnogo objavljenih fotografija  u fotomonografijama, udžbenicima, atlasima, kalendarima, magazinima i turističkim publikacijama (vodičima, prospektima, turističkim revijama, razglednicama i sl.).

Izdvajamo samo one najvažnije publikacije, u kojima su objavljene sve ili najmanje 50 do 100 njegovih fotografija: ZAGREB (izdanje  Buvina 1997.); ZAGREB (Tur. naklada 2005.); TISUĆLJETNI ZAGREB (Škol. knjiga 1994.); ZAGREB – turistički vodič (Quo vadis 1993.); LIJEPA NAŠA HRVATSKA (izdanja 1994. i 2003.); OTOCI HRVATSKOG JADRANA (1996.); EUFRAZIJEVA BAZILIKA u Poreču (1994.); HRVATSKI JADRAN, (Laurana, 2002.); MONOGRAFIJA LJUBO ŠKRNJUG  (2002.); HRVATSKI LEKSIKON (1997.); ISTRA (1998.); PLITVIČKA JEZERA (PJ i Buvina, 1998.).; PLITVIČKA JEZERA (Turist. naklada, izdanja 2003.,2005. i 2007.);  ZAGREB DANAS, plan grada i vodič (Mozaik knjiga 2007.); ZRAKOPLOVNA LUKA ZAGREB, monografija povodom 50. godišnjice (2012.), zatim nekoliko privrednih monografija (za GP Tehnika, Ingru, Ljubljansku banku)  te izdanja s po dvadesetak otiskanih njegovih fotografija: Hrvatski nacionalni parkovi (Školska knjiga, 2005.); Zagreb – hrvatska prijestolnica (Turistkomerc, 1994.); Hrvatska enciklopedija (Leks. ZH); Enciklopedija hrvatske umjetnosti (LZH); Istarska enciklopedija (LZH); Hrvatska i Europa (HAZU, 2000.); Zagreb i okolica (Naklada Mate, 1997.); Zagrebačke ulice (Naklada Zadro, 1995.); Hrvatska (VBZ, 2003.); Hrvatski Jadran (Naklada Naprijed,1999.); Istra (Tur.nak.,2007.); Graditeljstvo u Hrvatskoj  (HAZU,1992.) ; Zagreb (Masmedia, 2004.); Šibenik (Tur. naklada, 2006.); Crkve u Hrvatskoj – vodič (ITD, 1996.) i niz drugih turističkih vodiča.

 

Međunarodna biciklistička utrka Zagreb-Ljubljana (2010)

 

Sudjelovao je sa svojim fotografijama u mnogim kalendarima, od kojih izdvajamo samo najuspješnije, u kojima je objavio sve fotografije za svih 12 mjeseci: SOČI I IGRUŠKI (za Ingru 1981.); ZAGREB (Komerički 1999.); KRAJOLICI HRVATSKE (za Elektroprojekt 1999.); BOJE VODE (Zrinski 2000.); ŽIVOTINJSKI SVIJET (Zrinski 2000.); ZAGREB U CVIJEĆU (Nikoprom 2005.); LJEPOTE SVIJETA (Nikoprom 2008.); te niz manjih kalendara (cvijeće, crkve, dvorci, krajolici  i sl.).

Motivi s njegovih fotografija nalaze se na više od stotinu razglednica i čestitki, a kao izdavači se pojavljuju: Turistkomerc, Debra, Znanje, Viza, Grafoprint, Nikoprom.

 

Zagrebački maraton (2012)

 

Brojne fotografije objavio je u nekoliko udžbenika geografije i školskim atlasima raznih izdavača,  od kojih izdvajamo samo dva:  ATLAS EUROPE  (Leks. zavod Hrv. 1997.)  i VELIKI ATLAS HRVATSKE (Mozaik knjiga 2002. s više od 100 njegovih fotografija). Mnogo je njegovih fotografija objavljeno u časopisu ZEMLJOPIS (sada Meridijani), zatim u Inflight magazinima Croatia airlinesa, , kao i u mnogim  časopisima, a posebno u  Modroj lasti, školskom časopisu u izdanju Školske knjige; u  Matici, časopisu Hrvatske matice iseljenika; u časopisu – 15 dana, Ilustriranom časopisu za umjetnost i kulturu i mnogim drugim.

 

Sindikalni radnički prosvjedi u Zagrebu (2008)

 

Posjeduje i bogat arhiv geografsko-turističkih snimaka iz Hrvatske i svijeta, budući da je kao dugogodišnji činovnik zrakoplovnih kompanija proputovao mnoge zemlje na svim kontinentima. Pretežno su to analogni kolor-dijapozitivi, koje zadnjih godina proširuje i digitalnim snimcima.

Do sada je u raznim izložbenim prostorima u Zagrebu priredio osam samostalnih izložbi fotografija i sudjelovao sa svojim fotografijama na mnogim skupnim izložbama fotografskih udruga u kojima djeluje u Hrvatskoj i u prijateljskim klubovima u svijetu.

 

Duga nad crkvom Sv Blaža

 

Povratkom u Fotoklub Zagreb, 2005. godine ponovno počinje aktivno izlagati na domaćim i međunarodnim fotografskim salonima, i to sa zapaženim uspjesima. Tako mu je primljeno 65 različitih fotografija – 161 put na 29 fotografskih salona u 19 zemalja pod pokroviteljstvom FIAP-a – Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti. Primio je i više nagrada, od kojih ističemo jednu zlatnu medalju (Salon Gold medal), jednu specijalnu nagradu (3. special prize) i jednu pohvalu (Praize). Ovako visokim umjetničkim i kreativnim dosezima stekao je 2011. godine počasno zvanje AFIAP, a ove godine već je ispunio uvjete i za počasno zvanje EFIAP.

Član je  zagrebačkih fotoklubova: Foto kluba Zagreb, fotografske udruge Fotogard  i Cro Art Photo kluba Zagreb.