Zagreb – izložba fotografija: Kom / Art

Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
5.5. – 18.5.2015.
Otvorenje u utorak, 5. svibnja u 19 sati

U utorak, 5. svibnja u 19 sati U Galeriji ULUPUH u Tkalčićevoj 14 u Zagrebu, otvara se izložba fotografija „Kom / Art“ ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju. Autor izložbene koncepcije je Alan Matuka, a kustosica izložbe Višnja Slavica Gabout. Radove su, uz kustosicu, odabrali fotografi Luka Mjeda i Alan Matuka.

Izlažu: Zoran Alajbeg, Janko Belaj, Đani Celija, Saša Ćetković, Hrvoje Grgić, Damir Hoyka, Damir Klaić, Mario Kučera, Anto Magzan, Alan Matuka, Luka Mjeda, Dag Oršić, Josip Portada, Hrvoje Serdar, Vladimira Spindler, Slavica Subotić, Igor Šeler, Vladimir Šimunić, Renata Škrinar/Fjodor Fatičić, Erika Šmider, Tomislav Šmider, Mario Topić, Siniša Uštulica i Srđan Vuković.

Damir Hoyka
Damir Hoyka

 

Vrlo često se postavlja pitanje gdje je granica između primijenjene i umjetničke fotografije, i u kojoj mjeri se to dvoje u radu komercijalnih fotografa isprepliće i prožima. Može li primijenjena fotografija zadovoljiti i kriterije koji ju svrstavaju u „umjetničko djelo“, ili je unaprijed osuđena da bude „fotografija drugog reda“?

Članovi ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju zalažu se za stajalište da i komercijalan rad, napravljen po ponekad strogim uputama naručioca može biti dovoljno kvalitetan da stane rame uz rame radovima koji se stvaraju isključivo iz umjetničkih pobuda. Nošeni ambicijom da pokažu kako kvalitetna komercijalna fotografija doprinosi razvoju vizualne kulture unutar naše svakodnevice odlučili su organizirati izložbu svojih komercijalnih radova.

„Ako nešto o svom prostoru i vremenu fotograf želi izreći umjetničkom fotografijom, on će to bez sumnje izreći i svojom komercijalnom fotografijom. Pritom je način njihova vrednovanja ne onaj komercijalni, nego analitičko-likovni, uklopljen u vizualni sustav u kojem su svi likovno-vizualni elementi jednako važni. Jedino je u komercijalnoj fotografiji uvijek traženija tehnička izvrsnost, a u umjetničkoj osobne priče i komentari, autorske interpretacije i emotivna stanja. Istodobno se međutim gotovo uvijek baveći i jednom i drugom spomenutom vrstom fotografije, profesionalni fotografi stalno istražuju i nadograđuju. Na odlično vladanje metjeom nadovezuju likovnu i misaonu nadgradnju, stvarajući svoj cjelovit, autorski zaokružen i vizualno prepoznatljiv svijet.“ (Višnja Slavica Gabout, iz predgovora)

Siniša Uštulica
Siniša Uštulica

 

Janko Belaj
Janko Belaj

 

Igor Šeler
Igor Šeler

 

Fotografiju dijelimo na dobru i lošu, onu koja nešto govori i onu koja ništa ne govori. U umjetničkom radu danas je međutim nekako uobičajeno, posebno u nas, da se fotografija kvalitativno dijeli drukčije: na onu umjetničku (autorsku) i na onu komercijalnu, pri čemu se za obje primjenjuju različiti kriteriji vrednovanja, a komercijalnu fotografiju već u startu se najčešće diskreditira i odmiče od umjetničke.

Članovi ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju, mahom profesionalni fotografi, reagirali su na ovu problematiku projektom KOM/ART, kritički i angažirano, želeći profinjenim odabirom komercijalnih djela ULUPUH-ovih fotografa pokazati kako i ona ima pravo na status umjetničkog djela, te tako izmijeniti podcjenjivački odnos prema njoj u javnosti. Na retorička pitanja postavljena u koncepciji projekta (Postoji li i gdje je granica između komercijalne i umjetničke fotografije ? Ima li smisla njihovo razdvajanje u zasebne ladice? Može li komercijalna fotografija zadovoljavati kriterije koji je svrstavaju u umjetničko djelo – ili je ona unaprijed osuđena da bude fotografija „drugog reda?) fotografi su svojim radovima odgovorili vrlo jasno. Odgovorili su kvalitetnim komercijalnim fotografijama koje ujedno ulaze i u područje umjetnosti. Dokazujući tako da i komercijalan rad, izveden po zahtjevima naručitelja, može u isto vrijeme biti i likovno kvalitetan, te time ravnopravno stati uz rame onim radovima koji nastaju isključivo iz potrebe za umjetničkim stvaranjem. Fotografi danas nerijetko moraju uporno dokazivati kako medij fotografije može biti umjetnost i onda kad je naručen i plaćen. Ali pritom svi zaboravljaju da se to pitanje ne postavlja za naručena i plaćena djela iz područja arhitekture i dizajna; za spomeničku skulpturu; za sve kostime i svu scenografiju u kazalištima i na znanim manifestacijama…

Kad su komercijalna i umjetnička fotografija kreacija profesionalnog fotografa, tad su to dva pola istoga razmišljanja; dvije kategorije koje se međusobno isprepliću i prožimlju, pridonoseći na jednaki način podizanju i razvoju vizualne kulture u svakodnevnom životu. Ako nešto o svom prostoru i vremenu fotograf želi izreći umjetničkom fotografijom, on će to bez sumnje izreći i svojom komercijalnom fotografijom. Pritom je način njihova vrednovanja ne onaj komercijalni, nego analitičko-likovni, uklopljen u vizualni sustav u kojem su svi likovno-vizualni elementi jednako važni. Jedino je u komercijalnoj fotografiji uvijek traženija tehnička izvrsnost, a u umjetničkoj osobne priče i komentari, autorske interpretacije i emotivna stanja. Istodobno se međutim gotovo uvijek baveći i jednom i drugom spomenutom vrstom fotografije, profesionalni fotografi stalno istražuju i nadograđuju. Na odlično vladanje metjeom nadovezuju likovnu i misaonu nadgradnju, stvarajući svoj cjelovit, autorski zaokružen i vizualno prepoznatljiv svijet. Svijet u kojem dolazi do prožimanja percepcije i fantazije i do preplitanja različitih realnosti – one vanjske, iz okolnoga svijeta i one unutarnje, koja vlada u unutarnjoj intimi, dotičući duhovnost i emotivnost. Tako sveukupno prožimanje zbiljskoga, maštovitoga, ekspresivnoga, lirskoga, kontemplativnoga i discipliniranoga stvara naposljetku zgusnuti svijet kompletne ličnosti jednoga profesionalnog fotografa. Svijet koji je, takav, vidljiv i gotovo opipljiv u djelima 24 autora ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju. U njihovih šezdesetak radova – sasvim specifičnih priča, koje su samo naizgled vezane isključivo za komercijalnu fotografiju. I samo su naizgled stvarne. I uistinu samo naizgled svakodnevne. Pomnije ih iščitavajući, vidi se da su tu priče, vizualizirane kroz pojedinačne radove, ili kroz sekvencijalne serije, ispričane mnogo šire i mnogo dublje, spajajući na začudan način pečat i auru autorskih osobnosti umjetnika. Svestrani su to i znatiželjni umjetnici, uvijek spremni na izazove, uvijek sa spremnim fotoaparatom, koji su se u fotografiji okušali u mnogim područjima i pravcima, odazvali mnogim temama (portreti, krajobrazi, specifične dokumentarne fotografije, aktovi, modne i reklamne fotografije, fotografski eksperimenti …), a mnogi od njih bave se i teorijom fotografije, kao i pedagoškim radom.

Kad se govori o pristupu i kriterijima vrednovanja, te potrebi da se umjetnička i komercijalna fotografija gledaju „istim okom“, komercijalna fotografija se prije toga mora sagledati kao ona koja ima svojih specifičnosti koje je na neki način određuju. Određuje je prije svega kontekst komercijalnosti. Ali drukčiji diskurs je sada smješta u kontekst posebnosti, čineći je na novi način prepoznatljivom, na novi način svojom, umjetnički izazovnom – a onda i zahtjevnom. One primarno komercijalne karakteristike, prije svega da funkcionira kao vrlo moćan element propagande i promocije proizvoda i usluga u tiskanim i elektronskim medijima (časopisi, korporativne publikacije, katalozi, brošure…) u istinski kreativnih fotografa mogu ovu vrstu fotografije u takvom slučaju pretvoriti u pravu maštovitu umjetničku priču. Jer kod nje se velika važnost pridaje produkciji, a cijeli proces onda može postati pravi performans. Kreiranje komercijalne fotografije tad nalikuje na kazališno događanje gdje je sve pažljivo odabrano i režirano: od kvalitetnih fotoaparata i rasvjete, do maštovitog kreiranja priče, konceptualizacije scene i okoliša, odabira dizajnera, ali i modela za modne fotografije, do imaginativnih sugestija pokreta, stavova i ekspresija. Isto tako, do pažljivog odabira scenografa, kostimografa, šminkera, frizera… Cijeli narativ, ako je sve kreativno osmišljeno, može na kraju djelovati iznenađujuće maštovito. Međutim komercijalna, posebno reklamna fotografija, ipak ima zadatak ostaviti maksimalan dojam u apsolutno najkraćem vremenu; mora privući pažnju (najčešće bojom, ili svjetlom) i mora iskoristiti psihologiju emotivne percepcije. Mora, u svrhu konzumerizma, pružiti iluziju, bila ona i kreativna, zbilje umjesto opipljive stvarnosti. Zato je tu ona naša uobičajena (kaotična ili dosadna) svakodnevica redizajnirana i pretvorena u idealni svijet u kojem je sve besprijekorno uredno i puno optimizma. U kojem su svi lijepi, mladi, dinamični i veseli. I gdje vlada spektakl i zabava. Uz produkciju, značajnu ulogu tu igra i postprodukcija – finalna kompjutorska obrada, ali i fotomanipulacija (fotomontaža, fotokolaž, retuš, audio-vizualne manipulacije, foto strip). Kod toga je za umjetnički dojam bitno kako na pravi i znalački način upotrijebiti postprodukcijske alate. Jer oni su se oduvijek koristili u fotografiji – nekad u vidu filtera, maski i ekspozicija, a danas u vidu kompjutorskih softvera. Uvijek su, međutim, samo majstori znali izbjeći klišej i postići umjetnički efekt, a konzumeristički konflikt istine i obmane pretvoriti u čistu fantazmagoriju. Jer u svakodnevnom kaosu prostora kroz koji se krećemo, u konzumerističkom svijetu iluzija, ipak postoji i privatni svemir svakoga tko zna slušati, svakoga tko zna gledati i svakoga tko ima svoju osobnost i svoje snove. I tko, na osebujan i kreativan način, istražuje i onda kad se čini da je sputan. Djela pravih umjetnika uvijek su na neki način osobna i posebna; svoja. Čak i onda kad su komercijalna ona su umjetnička, jer počivaju na kreativnom subjektivitetu. Baš kao i ove fotografije iz projekta KOM/ART članova ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju, gdje se komercijalno i artističko ne razdvaja, već susreće i spaja, međusobno determinira i integrira, dovodeći do estetski zanimljivih i intrigantnih kreacija.

Višnja SLAVICA GABOUT

 

Erika Šmider
Erika Šmider

 

Đani Celija
Đani Celija

 

Hrvoje Serdar
Hrvoje Serdar

 

Izložba će se moći pogledati do 18. svibnja.

Radno vrijeme galerije: radnim danom od 10 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom i praznikom zatvoreno. Ulaz na izložbu je slobodan.

Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.