Zagreb – izložba fotografija: Božidar Kasal – KUBA FIDELA CASTRA

Izložba fotografija Kuba Fidela Castra Božidara Kasala, člana Fotokluba Zagreb, otvara se u četvrtak, 5. studenog 2015. godine, u 19 sati u prostorijama Knjižnice Vladimira Nazora Špansko-jug, Slavka Batušića 4, Zagreb. Izložba se može razgledati do 27. 11. 2015. godine.

 

6.--Kuba-Fidela-Castra

 

9.-Kuba-Fidela-Castra

Pogled unazad – Kuba Fidela Castra

Božidar Kasal je već dugo poznat zagrebačkoj kulturnoj i fotografskoj javnosti, kao iznimni autor brojnih fotografija i tematskih cjelina u vidu samostalnih izložbi fotografija snimljenih u posljednjih tridesetak godina na njegovim brojnim putovanjima po raznim zemljama širom svijeta.

Ovaj put se predstavlja fotografijama snimljenim tijekom njegova desetodnevnog boravka na Kubi u svibnju 2006. godine. To je bilo vrijeme kada je Fidel Castro bio na vrhuncu svoje političke moći i slave. U tom kratkom vremenu boravka na Kubi želio je vidjeti i zabilježiti svojom kamerom što više, svaku pojedinost i posebnost te tajnovite i mistične zemlje. U središtu njegova zanimanja bilo je zapravo sve što je činilo život Kube i Kubanaca, njihova svakodnevica, običaji, kultura, zanimanja, navike, tradicija, ponašanje, arhitektonske i druge raznolikosti, a naročito ljudi u različitim životnim situacijama i u njihovim životnim sredinama.

Kasala su zanimale posebnosti koje su nastale tijekom Castrove vladavine, naročito stanje i izgled nekad divnih građevina, koje su sada prepuštene propadanju, kao i tamne strane života, kako ih je on nazvao, u Castrovoj Kubi. Zapravo zanimali su ga kontrasti te južnoameričke zemlje i socijalističke države. Pitao se i kamerom tražio odgovore, primjerice, zašto su ljudi veseli i radosni unatoč bijedi i siromaštvu. Odakle to bogatstvo u njihovim dušama, bez obzira na nezaposlenost i besperspektivni život. Na svakom koraku, na ulici, restoranima, barovima, čuje se pjesma, osjeća radost, plešu se tradicionalni plesovi. Kasal je naročito bilježio posebnosti kao što su karakteristično pušenje cigara marke Havana, pijenje ruma i drugih tradicionalnih pića, vožnja starim američkim automobilima, koje stalno popravljaju jer ne smiju uvoziti nove.

Kasal je prisustvovao proslavi Prvog maja u Havani i govoru Fidela Castra, što je posebno zabilježio kamerom. Posjetio je i druge dijelove zemlje, posebno središnji, sjeverni i zapadni dio Kube i gradove Pinar del Rio, Matanzas, Cardenas, Cienfuegos i Trinidad. Kuba je lijepa zemlja sa raznovrsnim predjelima; od ogromnih planinskih, vrhova preko bogatih poljoprivrednih predjela pa do divnih pješčanih plaža i odmarališta. Kubanski gradovi čuvaju veliko arhitektonsko i kulturno bogatstvo koji su omogućili da Havana i Trinidad dobiju titulu Svjetske kulturne baštine koju dodjeljuje UNESCO, ali ujedno na drugoj strani vidimo siromaštvo i zapušteno gospodarstvo.

Sve to možemo vidjeti na ovoj izložbi. Izložba je zapravo Kasalov pogled unatrag na nekadašnju Kubu, na Kubu Fidela Castra, kojim daje odgovore i postavlja pitanja. Podsjetimo! Fidel Castro je došao na vlast gerilskim borbama i svrgavanjem s vlasti diktatora Baptiste 1959. godine. Tada je uslijedila ekonomska, politička te kulturna blokada Kube od strane SAD-a, ali ekonomska i druga pomoć od SSSR-a sve do njenog raspada 1991. godine, kada ta pomoć potpuno prestaje, što se drastično odrazilo na život Kube u još veću bijedu, siromaštvo i propadanje. Istovremeno se pojačala blokada od strane SAD-a. Godine 1992. američka vlada je odobrila “Zakon Torricelli” kojim se, između ostalog, daje ovlasti predsjedniku SAD-a da primjenjuje ekonomske sankcije prema onim zemljama koje budu održavale trgovinske odnose s Kubom i ovlasti zabrane trgovinske razmjene kompanijama s američkim kapitalom u zemljama Trećeg svijeta.

Fidel Castro je američku blokadu dobro iskoristio kroz pojačanu indoktrinaciju svog naroda i kroz kontinuiranu revoluciju pod parolom ”Socialismo o muerte” (Socijalizam ili smrt), a posebno isticanjem i jačanjem domoljublja i osobnog kulta ličnosti.

Nameće se pitanje u kojem će smjeru sada krenuti Kuba. U posljednje vrijeme se sve više otvara prema svijetu, turizam u toj zemlji je u porastu, uspostavljeni su diplomatski odnosi sa SAD-om, prekinuta je ekonomska blokada, ove godine posjetio ju je i papa Franjo. Raul Castro je ranije reagirajući na brojne komentare i predviđanja o smjeru reformi na Kubi ponovio raniju izjavu “Ja nisam izabran da vratim kapitalizam na Kubu, niti da predam Revoluciju. Izabran sam da branim i usavršavam socijalizam na Kubi. Naš cilj je prosperitet Kube u kome će mlade generacije preuzeti zastavu Revolucije i izgradnju socijalizma.”

Jedan dio odgovora možemo naći i u ovoj izložbi Božidara Kasala jer u izloženim fotografijama možemo kroz njihova univerzalna značenja i metafore pronaći informaciju, priču, estetski ugođaj o vremenu jedne zemlje, o njezinim ljudima, njihovim životima i sudbinama. One u istoj mjeri sadrže socijalni, politički, povijesni i humanistički komentar.

Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP