WB – balans bijele

Balans (ravnoteža) bijele (engl. white balance – WB) kod digitalne fotografije je uravnoteženje intenziteta osnovnih boja (crvene, zelene i plave – engl. red, green, blue – skraćeno RGB) da bi se neutralni tonovi (siva) prikazali kao neutralni – tj. bez ikakvog obojenja. Balans bijele se prilagođava prema vrsti izvora svjetla i važan je za pravilnu, tj. oku ugodnu, reprodukciju boja na fotografiji.

Ljudski sustav za promatranje prilagođava balans bijele spontano, tj. automatski. Naš mozak prilagođava boju izvora svjetla tako da nam se čini da su neutralni tonovi uvijek neutralni (bijelo i sivo) tj. bijeli papir nam se uvijek čini bijelim (bez obzira kakvim je svjetlom osvjetljen) jer iz iskustva znamo da je bijeli. Mi gledamo svijet oko sebe kroz “filter” koji obrađuje vidni podražaj i uspoređuje ga s već viđenim i doživljenim pojavama.

Digitalni fotoaparat također može prilagoditi balans bijele automatski ovisno o uvjetima snimanja, no taj sustav ponekad ima problema u određivanju temperature boje, jer on ne zna što je autor htio snimiti (npr. zalazak sunca s AUTO postavkom WB izgledati će hladno na fotografiji, jer automatski sustav “vidi” pretežito tople tonove i želi ih pretvoriti u neutralne, pa primjenjuje pomak na plavo. Lijek za to je ručna postava WB na “oblačno” ili 6000 K ili fotografiranje u RAW formatu ili naknadno korigiranje u programima za obradu).

Digitalna fotografija je u prednosti pred analognom fotografijom u boji kod koje nije bilo moguće selektorom na fotoaparatu prilagođavati WB filma, već se kod nabavke filma birao ili film prilagođen umjetnoj ili film prilagođen dnevnoj rasvjeti (ili su se ispred objektiva stavljali filteri koji su prilagođavali temperaturu boje svjetla). Dodatno filtriranje je bilo potrebno i pri izradi pozitiva iz negativ filma, a sve u nastojanju da se približimo vjernoj reprodukciji boja.

Temperatura boje

Svaki izvor svjetla emitira svjetlo određene boje. Boja izvora svjetla ovisi o temperaturi žarne niti ili procesa kod kojega se oslobađaju fotoni. Ako je temperatura pri kojoj se isijavaju fotoni niža, svjetlo je crvenije, a što je temperatura viša svjetlo je plavije. Temperatura boje svjetla izražava se u stupnjevima Kelvina.

skala temperature boje

Svjetlo obične kućne žarulje ima temperaturu boje 3200 K, Tungsten – fotožarulja 3400 K, fluorescentna žarulja 2700 – 7200 K, direktno sunčevo svjetlo cca 5200 K, svjetlo bljeskalice (nefiltrirano) 5400 K, oblačno nebo 6000 K, sjena 8000 K (izvor svjetla je plavo nebo) itd.

Miješano svjetlo

Najveći problem za automatski sustav mjerenja WB kod digitalnih fotoaparata je miješano svjetlo (npr. kućna žarulja – 3200 K i dnevno svjetlo – 5200 K, koje dolazi kroz prozor. Rezultat su neuravnotežene, neprirodne boje. To je preporučljivo za specijalne efekte, nikako ne za fotografiranje portreta, svadbi ili sl.). Pri miješanom svjetlu moramo odlučiti kojoj ćemo temperaturi boje dati prednost. Pri osvjetljavanju bljeskalicom također su mogući problemi s miješanim svjetlom ako je prostor osvijetljen običnim kućnim žaruljama ili fluorescentnim žaruljama. U tom slučaju je dobro filtrirati svjetlo bljeskalice želatinskim filterima koji se stavljaju ispred reflektora bljeskalice (žućkasti za obične žarulje, zelenkasti za fluorescentnu rasvjetu).

Fuorescentno svjetlo

Fluorescentno svjetlo je također problematično za uravnoteženje bijele i postizanje prirodnih boja. Ako podešavate WB postavku prije fotografiranja morate znati koja fluo rasvjeta je u pitanju i u izborniku fotoaparata pronaći tu vrstu (fluorescentne lampe imaju različite temperature boje). Fluorescentne lampe imaju ioš jedan nedostatak tzv. “rupe” u spektru tj. nekontinuirani spektar. Budući da vidimo samo ono što je osvjetljeno, moguće je da pri takvoj rasvjeti na fotografiji nedostaju pojedine boje.

Pri fotografiranju prizora osvjetljenog s fluorescentnom rasvjetom moguće je da vam svaka snimka ima drugi prevladavajući ton. jer svjetlost fluorescentnih lampi obasjava prostor u bljeskovima (osim ako to nije neutralizirano). Ove dvije snimke snimljene su uzastopnim okidanjem pri brzini od 5 slika u sekundi, bez bljeskalice (koja se ne smije koristiti na sportskim natjecanjima). Svi parametri (otvor zaslona, brzina zatvarača, ISO, WB) su bili manualno podešeni. Vidljiv je pomak ka toplijim bojama na desnoj slici.

promjena boje fluorescentnog svjetla

RAW je opet najbolji

Najpraktičnije je za digitalnog fotografa fotografirati u RAW formatu jer su kod njega moguća naknadna podešavanja WB bez gubitaka (na RAW informacijama koje je senzor zabilježio o snimljenom prizoru nisu primjenjene korekcije WB, a bogatstvo tonalnih nivoa omogućuje prilagodbe bez vidljivih gubitaka). Ako to nije moguće (ako fotoaparat nema RAW opciju ili je zapisivanje RAW fotografija na memorijsku karticu sporo) preporuča se postavljanje WB prema situaciji koju snimate, jer će i pravilno prikazivanje boja (a ne samo neutralnih tonova) ovisiti o pravilnoj postavi WB.

korekcija boja pri naknadnoj obradi fotografije
Kada se WB korigira na fotografiji spremljenoj u JPEG formatu može doći do rezanja tonalnih nivoa kao što je vidljivo na gornjoj slici. 40% tonalnih nivoa u crvenom kanalu je izgubljeno. To je jedan od razloga zašto je bolje podesiti WB prije fotografiranja ili sve raditi u RAW-u.

Podešavanje WB

Želite li kreativno fotografirati svijet oko sebe i imati boje pod kontrolom koristite RAW ili namjestite WB prije fotografiranja. Kod svih digitalnih fotoaparata postoje komande za podešavanje WB parametra. Kod boljih modela tu je tipka koja nas direktno vodi do izbornika. Kod modela nižeg razreda potrebno je potražiti opciju u izborniku načina snimanja. Automatska postava je sve savršenija u određivanju WB. Moderniji modeli precizniji su u određivanju WB kada je u pitanju ljudsko lice i bijele plohe u uobičajenim uvjetima. Bolji fotoaparati imaju mogućnost direktnog očitanja WB s bijele ili sive plohe. Možete koristiti obični bijeli ili sivi papir za tu namjenu, no najbolji su specijalni fotografski predlošci koji imaju pravu neutralnu refleksiju svjetla koje na njih pada. Dobro je snimiti jednu fotografiju motiva s tim predlošcima u kadru i kod pretvorbe RAW datoteka ili obradi JPEG fotografija na tim točkama kapaljkom odrediti neutralnu (sivu) točku.

o


optička varka

Kako to funkcionira možete vidjeti izvedete li mali eksperiment. Promatrajte kvadrat na slici tako da fokusirate crnu točku na sredini. Nakon 30 sekundi promatranja skrenite pogled na bijelu podlogu (može i bijela ploha na zaslonu računala, bijeli papir i sl.) i vidjet ćete nepostojeći kvadrat komplementarne boje. Naš sustav za promatranje automatski stavlja filter komplementarne boje kada u nešto gledamo.

Dobar primjer za to je zalazak sunca. Gledamo li u plavo nebo i iza nas je prizor zalaska u toplim bojama (žuto, narančasto, crveno), kada se okrenemo i gledamo zalazak sunca prizor zabljesne u fascinantnim toplim tonovima. Čarolija traje neko vrijeme i intenzitet doživljaja gasne jer je sustav za promatranje generirao komplementarni filtar “preko prizora”. Želimo li pojačati intenzitet toplih tonova potrebno je opet pogledati u nešto plavo ili zeleno da sustav za promatranje “postavi” narančasti filter.