Veliki Pažut: Borba za opstanak prirode

Da li ste znali da su tokovi rijeke Mure i Drave posljednji prirodni riječni tokovi u Europi ? Da li ste znali da “Hrvatske vode” pokušavaju te tokove kanalizirati i betonizirati unatoč lošim iskustvima iz Europe, gdje se troše milijarde eura kako bi se rijeke vratile u prirodno, prvobitno stanje ? Da li stvarno moramo istu grešku ponoviti ?

Mjesto sutoka dviju rijeka od pamtivijeka je privlačilo ljude kao plodno tlo za osnivanje naseobine, plemena ili čitavih naroda. Iz povijesti su poznate velike civilizacije koje su nastale uz rijeke. U Hrvatskoj se zadnjih deset godina vodi jedna velika bitka za očuvanje prirodnih i magičnih rijeka našeg sjevera. To je bitka za očuvanje rijeka Mure i Drave prirodnima. Bitka ZA proglašenje Parka prirode ?Mura-Drava? i bitka ZA očuvanje izvora pitkih voda, riječnih rukavaca, sprudova i močvara kao savršenih prirodnih pročistača i rezervoara pitke vode, bitka za naše prijateljice.

P3160274

Rijeka Mura od svog izvora pa do austrijskog gradića Spielfelda bude srezana, kanalizirana i s nekoliko hidroelektrana, ona dalje nastavlja svoj divlji tok u duljini od 132 km do konačnog ulijevanja u Dravu kod Legrada. Kroz Međimurje ona vijuga ponosno i smjelo. Mura nije pitoma, ona je divlja, crna ljepotica, mutna i prevrtljiva. Upravo ovih dana zbog visokog vodostaja njezino ušće se pomiče sve više prema Donjoj Dubravi. Tu se odvijaju čarobni i fenomenalni procesi plavljenja šuma, odnošenja sedimenta i nanosa novog muljevitog plodnog taloga.

PICT0224

Rijeka Drava izvire u talijanskim Alpama i također je većim dijelom kroz države EU kanalizirana i pretvorena u bezobrazno dugačak lanac hidroelektrana. Čovjek je u slučaju Drave zaista pretjerao a najveća od njih se upravo nalazi u Međimurju – HE Dubrava kod Donje Dubrave. Ispod čelične i betonske brane HE Dubrava počinje polako oživljavanje rijeke Drave u obliku starog toka koji meandrira šljunčanim područjem aluvijalnog terena. Veliki pad prema spajanju s derivacijskim kanalom omogućuje da stari tok rijeke Drave meandrira velikim lukom i tako na potezu zračne linije cca 4 km bude čak 13 km riječnog toka. Fantastični prirodni uvjeti omogućavaju da ovdje raste biljka relikt iz ledenog doba – kebrač, Myricaria germanica L. Ona tu uspijeva u prirodnom okolišu dok je u zemljama EU umjetno vraćaju u prirodu i brinu o njezinoj rasprostranjenosti. Drava je bistra, toliko je čista da se može vidjeti svaki kamenčić na njezinom dnu, ona je pitoma i bliža čovjeku. Uvijek znaš koja je dubina na kojem mjestu, uvijek pokazuje svoju ćud i osjećaš se dobro. Kupanje u Dravi je neponovljiv doživljaj. Ona u svom toku od brane do Legrada i klasifikacijom pripada tekućicama I. kategorije. Nakon spajanja starog toka Drave s derivacijskim kanalom posljednje hidroelektrane u nizu, negdje ispod donjodubravskog mosta započinje tok, možemo bez lažne skromnosti reći, najljepše i najočuvanije rijeke Europe – naše prijateljice Drave.

P1010084

Širine svojih 50 metara, brzine protoka oko 6 km/h i prosječne dubine oko 6m, Drava huči od Donje Dubrave prema Legradu i dalje na svom putu do ulijevanja u Dunav kod Aljmaša. Za vrijeme komunizma, kako je Jugoslavija bila nesvrstana zemlja, na granici između Juge i Mađarske bila je strogo čuvana granica tzv. ?željezna zavjesa?. Civili se nisu smjeli približavati na par kilometara do granice. Samo je vojska tu držala stražu. Negdašnji vinogradi u mađarskim goricama, kleti i podrumi sve je ostalo zapušteno i zaraslo. Priroda je bujala. Tu su prekrasne šume hrasta, bukve, bijele vrbe, topole, jagnjeda i mnogo rijetkih i vrijednih vrsta iz životinjskog i biljnog svijeta. Kako ni hidrotehničke ideje kanaliziranja također nisu mogla prodrijeti do naših prijateljica, činjenica je da su Mura i Drava posljednje prirodno meandrirane rijeke u Europi. Toga nismo svjesni i ta činjenica nije poznata široj javnosti.

P1010049

Dok Europa ulaže milijarde apoena bilo kakvih valuta da bi iz mrtvih vodenih kanala natrag oživjela prirodne rijeke, mi u Hrvatskoj idemo putom kojim je Europa kročila prije 150 godina za vrijeme Habsburške monarhije – mi kopamo rijeke, iskapamo šljunak i pijesak, kanaliziramo rijeke, oblačimo njihove obale kamenjem iz kamenoloma kao oblik zaštite od poplave, sužavamo njihovo područje protoka i krivimo ih za svaku pa i najmanju nepodopštinu. Zauzvrat, u slučaju da prirodnu rijeku pretvorimo u mrtve kanale, močvare se isušuju, naše šume se počinju sušiti, naše plodne oranice postaju neplodne i bez dovoljno vlažnosti, razina podzemnih voda drastično i vrlo brzo opada, naši bunari presušuju, naše kuće počinju pucati po uglovima jer sloj zemlje propada u presušene podzemne kanale kojim je nekad poput krvi u krvotoku šikljala pitka slatka voda. Da li nam je to zaista potrebno? Da sada na ovom stupnju razvoja ljudske svijesti uništimo Bogom dane krasotice, a zatim već za 10-tak godina ćemo ulagati milijarde kako bismo ih vratili u današnje stanje!?

PICT0095

Da, vjerovali ili ne, “naše” Hrvatske vode izradile su vrlo vrlo skup projekt regulacije rijeka Mure i Drave i to na njihovom najosjetljivijem mjestu – na ušću Mure u Dravu! Taj projekt prezentiran je nedavno na skupu u Mariboru, kada je, koje li ironije, u isto vrijeme i potpisana Deklaracija o zaštiti rijeke Drave!

PICT0012

Širi prostor na kojem se spajaju Mura i Drava, taj magični trokut koji je skovan više tisućljetnim djelovanjem silama Mure i Drave naziva se Veliki Pažut. Tu su prostori Poštojica, Senjar, Mali Senjar, Veliki Pažut, Rožđe, potok Bistrec-Rakovnica – sve redom izvanredna močvarna staništa za brojne životinjske i biljne vrste. Nadam se da je svima jasno da procese koje priroda stvara milijunima godina, čovjek ne može umjetno stvoriti a da bi isti savršeno funkcionirali. Stoga je upravo sada najbitnije zauzeti stav da se ti prostori iskonske ljepote, iskonskog sustava funkcioniranja zaštite i sačuvaju za buduće generacije.

P1010075

Godine 1998. Veliki Pažut je proglašenjem Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije postao Posebnim ornitološkim rezervatom i proširen je za cca 350 ha te sada zauzima površinu od cca 1050 ha. Propisivanjem mjera zaštite za ?Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut” ovo je područje uz veliko zalaganje i konačno oduševljenje brojnih aktivista zaštitara prirode izdvojeno iz sastava lovišta što je rezultiralo povećanjem broja divljači. Zakonski je zaštićen zbog bogatstva i raznovrsnosti faune na ušću Mure u Dravu. To je hidromorfološki i geomorfološki izuzetno dinamično područje s velikom raznovrsnošću prirodnih staništa (sprudovi, rukavci, ade, trstici, vrbici, poplavne šume) koja se tijekom godine mijenjaju, no dinamika riječnog toka održava njihovu raznovrsnost. Očuvanost staništa prirodnima izuzetno je važna za gniježđenje i zimovanje rijetkih i zakonski zaštićenih vrsta ptica (purpurna čaplja, siva čaplja, mala i velika bijela čaplja, obična roda, crna roda, gak bukavac, veliki vranac, mali vranac, veliki pozviždač…) , te druge rijetke i zaštićene faune poput vidre i dabra.

PICT0149

Kombinacija

U prošlom stoljeću je dabar izumro, a upravo je u ?Velikom Pažutu? ponovno udomaćen. Na tom prostoru nalazi se ušće Mure u Dravu, dviju posljednjih prirodnih europskih rijeka. Ono je zadnji komadić prirodne i očuvane nizinske rijeke u Europi, a najveću vrijednost čini petnaestak tipova staništa (po klasifikaciji EU) s pripadajućim vrstama te je stoga i zaštićen kao posebni zoološki rezervat.

PICT0701

Ključ ove vrijednosti je slobodna dinamika rijeka Drave i Mure koje neprestano stvaraju nova staništa poput sprudova i rukavaca. Ondje raste izuzetna i najbogatija šuma bijele vrbe na cijeloj Dravi sve do ritova u Baranji. Posebni zoološki rezervat ?Veliki Pažut? od ogromnog je značaja za očuvanje visoke biološke različitosti rijeka Drave i Mure. Najznačajniji činitelj je prirodna dinamika obiju rijeka koje oblikuju vrlo bogat aluvijalni reljef. Reljef se sastoji od različitih aluvijalnih staništa kao što su prirodne riječne obale, pješčane uvale, riječni otoci (ade), zatravljeni prirodni nasipi, pritoke, mješovite šume, trstici i vrbici, močvare, rukavci i jezerca.

DSC05425

Kod ptica tu se mogu naći primjerice mala prutka, kulik sljepčić, bregunica, vodomar, crvenokljuna čigra, mala čigra, bijela pastirica. Te su vrste najbolji indikatori kvalitete riječnih staništa, a njihove populacije odražavaju promjene u tim staništima.

PICT0109

Veliki Pažut je naša sloboda! I kao kad netko nama uskrati slobodu ili zadire u našu privatnost, tako sada Hrvatske vode zadiru u našu slobodu i naš čarobni svijet divljine koji se prostire sve do ispod prozora naših kuća. Zašto to Hrvatske vode rade? Pa zato što njihovi inženjeri nisu doživjeli jutarnju eksploziju boja na Velikom Pažutu, zrak protkan čarobnom maglicom koja pluta iznad mirne vodene površine nekog od bezbroj rukavaca, nenadani pljusak dabrova repa po površini vode il prelijevanje boja u krugovima koji nastaju na površini vode nakon što je vodomar uronio po zalogaj. Nisu doživjeli prelet gordog orla štekavca tik iznad svoje glave ili tihi lepet ogromnih krila crne rode u lovu na sitne ribice. Nisu ni doživjeli borbu jelenova u šipražju, nisu ni oblatili svoje cipele, nisu ni osjetili slatki miris rijeka, nisu ni vidjeli pogibelj i po nekoliko tona ribe nakon što hidroelektrana Dubrava u ljetnim mjesecima potpuno zatvori dotok vode… Nisu doživjeli ništa, a žele krojiti sve, sudbinu Velikog Pažuta, sudbinu naših snova i sudbinu naših prijateljica… Neće baš to tako ići!

DSC04989

Krajnje vrijeme je da ljudi shvate vrijednost tog prostora te povećaju mjere i stupanj zaštite rezervata; da stanu na kraj krivolovu, sječi šuma te kanaliziranju rijeka i uništavanju posljednjeg prirodnog ušća Europe. Regulacija rijeka uništila bi prirodnu dinamiku, postojeća staništa te stvaranje novih. Moramo biti svjesni onoga što nas okružuje i širiti tu svijest na druge. Veliki Pažut, Mura i Drava preveliko su blago da bi ga se odrekli, da bi ga zaboravili i uništili. Rijeke su naše prijateljice – naše prijateljice su kao rijeke. Na nama je da ih štitimo!

PICT006911

Tekst & Foto : Goran Čižmešija

Saznajte više o ovoj akciji i dajte svoju potporu :
www.senjar.hr
www.medjimurska-lastavica.hr