Split – Göksin Sipahioglu – The Best of Göksin Sipahioglu

U nedjelju 7. kolovoza 2011. godine u 21 sat, u sklopu programa 57. splitskog ljeta, u Galeriji Fotokluba Split otvara se izložba fotografija Göksin Sipahioglua: The Best of Göksin Sipahioglu.

U nedjelju 7. kolovoza 2011. godine u 21 sat, u sklopu programa 57. splitskog ljeta, u Galeriji Fotokluba Split otvara se izložba fotografija Göksin Sipahioglua: The Best of Göksin Sipahioglu.

Goksin Sipahioglu, francuski je državljanin turskog porijekla. Sipahioglu je najpoznatiji turski fotoreporter svih vremena i jedno od najjačih imena svjetske novinske fotografije uopće, osnivač jedne od tri najslavnije svjetske fotografske agencije Sipa Press sa sjedištem u New Yorku i Parizu. Autor je osobno došao prvi put u Hrvatsku na otvorenje izložbe, zajedno sa svojom suprugom i suradnicima iz sjedišta u Parizu.

Göksinova svjetska karijera počinje 1956. kada napušta rodnu Tursku da bi pratio sinajski rat. Fotografije ranjenih egipatskih vojnika u sinajskoj pustinji tijekom Izraelsko-egipatskog rata prva su njegova svjetska eksluziva. Tijekom godina Göksinova je agencija privukla mnoge talente koji su postali majstori novinske fotografije. Među njima je i naš svjetski poznat fotograf Jadran Lazić.

Fotografije možete pogledati na http://www.sipaview.com/GSexpoMEP/index.htm

Izložba će biti otvorena do 23. kolovoza 2011.

Göksin Sipahioglu – Mr Sipa, fotograf

Njegov patronim (ime naslijeđeno od oca) znači sin spahije, „onaj koji u rat ide na konju”, gospodar. Visok i vitak, bio je vođom još od dana kada je igrao košarku pa sve do svoje novinarske karijere. Rođen 1926. u Izmiru, njegovo zanimanje za novinarstvo seže u djetinjstvo, kada je s 12 godina istraživao podzemne hodnike Istanbula.

Njegova upornost i čvrst karakter po prvi puta su ušli u legendu kada je „roda”, kako su ga navijači prozvali od milja, postao osnivačem i igračem košarkaškog kluba u Istanbulu, te potom i sportskim izvjestiteljem, te glavnim urednikom Istanbul Expressa, večernjeg novinskog lista, kojem je promijenio izgled dajući prednost fotografijama.

Tursku je napustio 1956. kako bi izvještavao o Sinajskom ratu. Od tada pa nadalje biva „prvim”, obdaren iznimnom smjelošću, znatiželjom, smislom za analizu i predosjećanje događaja.

Bio je prvi zapadni novinar koji je ušao u komunističku Albaniju, prvi koji je u Kubi, preobukavši se u pomorca, napravio ekskluzivne fotografije tijekom Kubanske krize, a sasvim sigurno i prvi turski izvjestitelj koji je izvještavao o sukobima u odijelu i kravati.

Za svoje je reportaže pisao tekstove i snimao fotografije. Tragao je za senzacijama sve dok 1968. nije stigao u Francusku kao glavni dopisnik za Hürriet, udišući zrak u Latinskoj četvrti, odakle će izvještavati o zbivanjima u svibnju 1968.

Činilo mu se da u lancu između snimanja fotografija i njihovog objavljivanja neka karika nedostaje, i shvatio da bi se foto-vijesti mogle šire distribuirati pa je u Parizu otvario svoju vlastitu agenciju. Sa svojom partnericom Phyllis Springer osnovao je Sipa Press, „najveću fotografsku agenciju na svijetu” u vjerojatno najmanjem uredu na svijetu od svega 16 m2, ali zato smještenom na najljepšoj svjetskoj aveniji, Elizejskim poljanama.

Često se zaboravlja da je Göksin bio istaknuti fotograf, arhetipski reporter svjetske klase u sretna vremena za novinarstvo.

Izložba koja mu je posvećena ne otkriva samo fotografov smisao za kompoziciju, njegov talent za hvatanje trenutka, njegovu empatiju i ljudskost, već i njegove vještine u radu u lošim svjetlosnim uvjetima, uz odabir tema koje su vremenom ušle u povijest i uvijek ostajući budnoga oka.

Ove rijetke kvalitete pomogle su Göksinu Sipahiogluu, čovjeku i direktoru agencije, da prikupi, potakne, promovira i distribuira fotografije mnogih talentiranih fotografa koji su postali majstorima foto-novinarstva, prikazujući nam svijet i suvremenu povijest, poput Abbasa, Alexandre Boulat, Patricka Chauvela, Luca Delahayea, Oliviera Jobarda, Jadrana Lazića, Manoochera, Yana Morvana, Reze, Michela Setbouna, Vladimira Sichova, Christine Spengler, Alfreda Yagobzadeha.

Agnès de Gouvion Saint-Cyr