Rijeka – predavanje: Interfoto – Status fotografske slike

Četvrto predavanje  ovoj godini održat će prof.dr.sc. Sonja Briški Uzelac, 26. studenog 2014. u Galeriji Principij (Pod voltun 4) s početkom u 19  sati.

Tema predavanja je: Status fotografske slike

Predavanje o statusu fotografske slike referira se na kompleksnu kritičku  interpretaciju fenomena koji je od druge polovine 19. stoljeća pa do danas u neprestanom kulturalnom fokusu propitivanja. Status fotografije kao kulturne tehnike i kulturnog artefakta koji konstruira reprezentaciju razmatra se u dva pravca: od fotografije kao reproduktivnog medija ka fotografiji kao mediju i od fotografije kao umjetničke slike do fotografske slike unutar globalne kulture slika.

 

https://www.facebook.com/interfoto.ri

 

SONJA BRISKI UZELAC, teoretičarka umjetnosti, likovna umjetnica, sveučilišna profesorica. Rođena u Beogradu 1946.g., gdje je završila Filozofski fakultet (sociologija), 1970., Fakultet likovnih umjetnosti (slikarstvo), 1976., postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti), 1978. te doktorirala na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu 1984., s tezom Ruska konstruktivistička avangarda i optimalna projekcija u budućnost, mentor prof. dr.sc. Aleksandar Flaker, područje znanosti o likovnim umjetnostima.  1979.g. studijski boravak na Moskovskom državnom univerzitetu (MGU), Fakultet za povijest umjetnosti, mentor prof. dr. sc. Vladimir Sarabjanov. Od 1980.g. započinje nastavno-znanstveni rad kao asistent na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu, radila na više različitih sveučilišta, te postaje redovita profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci na predmetima povijest i teorija umjetnosti. Od ranih sedamdesetih godina počinje objavljivati tekstove o umjetnosti, sve više teorijski fokusirajući prošireno polje vizualnosti u doba postmoderne kulture intermedijalnosti. Svoj znanstveni rad započinje uključivanjem u sveučilišne znanstvene projekte, te simpozije i kongrese (skupovi i kongresi estetičara i povjesničara umjetnosti, kao Međunarodni kongres za estetiku, Dubrovnik, 1980., Drugi kongres za istočno-europska istraživanja, Garmisch-Partenkirchen, 1981., kongresi hrvatskih povjesničara umjetnosti u Zagrebu, 2004., 2006., 2010., međunarodni interdisciplinarni simpozij Vizualna konstrukcija kulture, Zagreb, 2007., međunarodna konferencija Koncept predmeta, RAN Moskva, 2010., simpozij Kazimir Malevič: bez granica, Filološki fakultet u Beogradu, 2011.). Od 1981.g. redovito sudjeluje u međunarodnom teorijsko-istraživačkom projektu Pojmovnik ruske avangarde Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji od 1993. prerasta u novi projekt Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. Od devedesetih razvija interes za suvremenu teorijsku praksu i status umjetnosti u doba teorije, osobito u nastojanju osuvremenjivanja metodološkog i interpretativnog pristupa discipline povijesti umjetnosti. Znanstvena suradnica na više teorijsko-izdavačkih i istraživačkih projekata (Slikarstvo i kiparstvo 16. – 20 .st., Mala biblioteka – teorija umjetnosti, Vizualne komunikacije – povijest i teorija Instituta za povijest umjetnosti, uredila knjigu Slika i riječ. Povijesno-umjetnička hermeneutika, IPU, Zagreb, 1997. i dr.). Objavljuje u časopisima za umjetnost i kulturu („Dometi“,  “Život umjetnosti”, “Radovi instituta za povijest umjetnosti”, „Kolo“, “Kontura”, “Zarez”, “Europski glasnik”, “Književna smotra”, “Gordogan”, “Grafika”, „Peristil“ itd.), te u stručnim publikacijama kao što su katalozi, monografski ili teorijski zbornici, u zemlji i inozemstvu (npr. Visual Arts in the Avant-gardes between the Two Wars, u: Impossible Histories. Historical Avant-gardes, and Post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918-1991, ed. by D. Djurić and M. Šuvaković, The MIT Press, Massachusetts/London, 2004.). 2008. izlazi knjiga Vizualni tekst – studije iz teorije umjetnosti, Centar za vizualne studije, Zagreb.

Paralelno s teorijskim i pedagoškim radom razvija od kraja sedamdesetih godina vlastitu umjetničku praksu u cikličnim izložbenim projektima, koji se bave tekstom i tijelom slikarstva te konceptualno proučavaju moduse prikazivanja i konstruiranja „ekranskih prizora“, istražujući njihove perceptivno-semantičke reference i kodove različitog porijekla – od povijesnih do osobnih. Tematiziranjem semioze povijesnih recepcija gradi „kod“ i „fenomen“ postpovijesnog slikarstva, kao što su: Atlas, 1978., Primarni radovi – Ugljen na papiru, 1979., Ugljen na platnu, 1981., Čemu konstruktivna slika, 1983., Vremenovanje toposa, 1988., Sjećajuće slike, 1990., Elevacija luka – Portal za Balthasara Neumanna, 1993., Unutrašnji hram, 1994., Frontalne anamorfoze, 1995., Vrata grada, 1996., Zrcalne slike za kraj stoljeća, 1997., Fenestra aperta, 1999., Teorijske slike – racionalizacija pogleda, 2002.,  Prozor-prizor, 2003., Linija horizonta, 2004., Instalacija ekrana, 2004., Portali za Castrum Vallis, 2004., Galerijski interscape, 2008., Transfer, 2009., Heterotopia, 2011., Heterotopia II, 2013. Pored vlastitih radila i autorsko-istraživačke izložbene projekte (Primjeri moskovske konceptualne umjetnosti, 1980, Fragmenti defenestracije, 2001.).

Nagrada 26. salona mladih za teorijska ostvarenja, HDLU Zagreb, 2001.

Živi u Zagrebu.