Rijeka – izložba fotografija: ZVONIMIR TANOCKI | Rijeka, prvo lice množine

RIJEKA, PRVO LICE MNOŽINE

Dva bitna obilježja fotografija koje je g. Tanocki napravio, boraveći u Rezidencijalnom programu Kamov u Rijeci kao dobitnik Grand prix nagrade na Međunarodnom natječaju Treći element 2016. godine, jesu ljudi i grad i to sve u crno-bijelom registru. Različiti konteksti, različiti pogledi, ali uvijek s jednom idejom, makar mi se tako čini, s idejom čovjeka, čovjeka u svoj njegovoj božanskoj datosti. Katkada je čovjek sasvim slučajni prolaznik, a katkada ga autor sasvim smišljeno i opravdano smješta u kadar kao nosioca ideje slike. Uglavnom su to manje-više prepoznatljivi dijelovi i vizure Rijeke, ali zahvaćene novim pogledom, i u kontekstu ove kolekcije fotografija one poprimaju novi duh i novo značenje. Tanocki je radoznali šetač gradom s predumišljajem, s vrlo brzom i nepogrešivom fotografskom reakcijom na dinamiku grada, na dinamiku ulice. Kada Tanocki „uhvati“ u svoj kadar osobe, zvali ih šetačima ili slučajnim prolaznicima, one su baš kao stvorene za to mjesto.

Dakle, to je odlika dobrih majstora fotografije da na licu mjesta (in situ) osjete scenu, sadržaj scene i nepogrešivo je „izrežu“. Ma što snimio, njegov je „uhvaćeni“ prizor uvijek afirmativan, ima nadu, ima život. Ima neku tajnu i neobjašnjivu ljepotu tišine, snagu trajanja. Takav je prizor Hartera 1 – dimnjak i zgrada tvornice papira u pozadini koje već odavno nema, a u prvom planu, u donjem dijelu kadra, razastrt veš snagom života traje. Ili pak žena s metlom u ruci koju ponosno i važno drži. Njen pogled, zauzeta poza te izraz lica odražavaju ponos i dostojanstvo, ali i svjesnost fotografiranja. Dopojasna slika čovjeka s ribom u ruci, a u pozadini je grad s istaknutom zgradom silosa, prožeta je finom metafizičkom atmosferom. U ovoj fotografiji s naglašenom pozom čovjeka izdignite ruke kao da nam se postavlja pitanje što je u šaci: „ Je l’ riba zarobljena il’ je spašena?“ Ne samo riba kao riba, već riba kao biblijski simbol i ta nam se dvojba nameće sama po sebi dok promatramo ovu fotografiju. Sve fotografirane osobe u krupnom planu imaju blagi, optimistični, suradnički izraz lica. Fotograf ih je susreo na crti dobronamjernosti, otvorene komunikacije i zato se nama njihova lica plemenitošću zrcale dok se uzajamno promatramo.

Autor je korak po korak gradio svoju priču o Rijeci s čovjekom na prvoj strani ulice. Tanocki je u dvotjednom propitivanju grada i čovjeka u tom gradu sloj po sloj raslojavao i na originalan način izgradio priču o poznatom, ali s razine metafizičkoga diskursa. Ovo je priča o gradu u prvom licu množine.

Borislav Božić, prof.

O autoru

Zvonimir Tanocki rođen je 1960. u Vinkovcima. Fotografijom se počeo baviti 1974. godine. U Osijeku je 1984. završio fotografsku školu i postaje profesionalni fotograf. Izlagao je na oko 250 skupnih i četrdesetak samostalnih izložbi u: Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Kini, Španjolskoj, Italiji, Turskoj, SAD-u, Švicarskoj, Belgiji, Sloveniji, Makedoniji i dr. Tijekom Domovinskog rata, snima fotografije na ratištu. Osnivač je i prvi predsjednik fotokluba „Vinkovci“ , predavač prvih tečajeva i radionica fotografije te organizator prvih izložbi Salona fotografije “Vinkovci”. Od 1994. do 1998. bio je dopredsjednik Hrvatskog fotosaveza. Sudjelovao je 1995. kao predstavnik Hrvatskog fotosaveza na svjetskom Kongresu FIAP-a u Andorri. Član je HZSU-a i ULUPUH-a i tri je godine bio u Umjetničkom savjetu Sekcije fotografa u ULUPUH-u.
Njegova arhiva broji više od 500 000 snimaka. Autor je i koautor više od 50 monografija, turističkih brošura, izložbenih kataloga, kalendara, školskih udžbenika, naučnih radova i dr. Ilustrirao je svojim fotografijama trajne postave muzeja, poslovne i javne prostore, sajmove, naslovnice raznih magazina i sl.
Danas radi kao profesionalni slobodni umjetnik-fotograf, profesionalne specijalnosti su mu snimanje iz zrakoplova i snimanje kulturno-povijesne i prirodne baštine te industrijske baštine Hrvatske dok je u autorskoj fotografiji izlagao u više tema: portret, krajolik, akt, arhitektura, dokumentarna tematika (socijalne teme, life, rat i poplava), putopisna tematika i dr.