Promišljati fotografski 6. dio

 

6. Psihološki likovni elementi (likovni tekst)

Psihološki likovni elementi produkt su ljudskog duha i ljudski duh te elemente može iz fotografije iščitati i tumačiti. Zahvaljujući nekom fizičkom elementu (fotografskoj ploči, negativu, pozitivu, fotografskom papiru, papiru za tisak, platnu, zaslonu računala i sl.) fotografiju možemo vidjeti i sačuvati. No, bez psiholoških elemenata fotografija nikad ne bi čovjeku postala razumljiva slika – ona bi bila samo mrlja na nekom predmetu. Matko Peić u svojoj knjizi „Pristup likovnom djelu“ piše ovako: „Ukratko, psihološki elementi služe da se mrtva materija oduhovi u sliku, kip ili zgradu, a fizički elementi služe da materijaliziraju likovni duh.“ Fotografija će, dakle, oživjeti u onoj mjeri u kojoj smo uspjeli svojim duhom (znanjem i vještinom, idejama, stvaralaštvom, originalnošću) materijalizirati sliku na fotografiji ili tu materijaliziranu sliku gledati kao fotografiju.

Osnovno načelo korištenja likovnog teksta jest jasnoća i jednostavnost. Fotografija mora biti što jednostavnija da bi bila jasna. To znači da će na svakoj fotografiji morati biti važan samo jedan motiv i sve nevažno na neki će se način morati iz fotografije izuzeti. Likovni elementi fotografije isto tako moraju biti sređeni, jasni i jednostavni. Čim se zakomplicira s likovnim elementima, fotografiju je teško „pročitati“, pogled po njoj luta,i teško se snaći na njoj.

KONTRASTNA SVOJSTVA BOJA

Boje koje su u krugu čistih boja nasuprotne ili udaljene jedne od drugih, različite su ili kontrastne. Prema Ittenu postoje sljedeće vrste kontrasta: kontrast boje prema boji, kontrast svjetlo-tamno, kontrast toplo-hladno, komplementarni kontrast, simultani kontrast, kontrast kvalitete i kontrast kvantitete.


Za kontrast boje prema boji potrebno je suprotstaviti barem tri boje. To je suprotnost međusobne različitosti boja pa je najjači kontrast među primarnim bojama, malo slabiji među sekundarnim, a najslabiji među tercijarnim bojama. U fotografiranju se kontrast boje prema boji može vrlo jednostavno koristiti u kreativne svrhe – za postizanje dramatičnosti pomoću kontrastnih boja ili za smirivanje kompozicije primjenom tercijarnih boja.

Kontrast svjetlo-tamno među bojama jest kontrast više boja različitih svjetlosnih vrijednosti ili jedne boje različitih svjetlosnih vrijednosti. Najjači kontrast je crno-bijelo; odnosno, kontrast među nešarenim ili akromatskim bojama. Koloristički kontrast svjetlo-tamno postiže se zahvaljujući činjenici što su neke boje koloristički svjetlije, a neke tamnije. Od čistih boja žuta je najsvjetlija, a ljubičasta najtamnija. Poredane po svjetlini od najsvjetlije do najtamnije su: žuta, narančasta, crvena, zelena, plava, ljubičasta. Kolor fotografija sa suprotstavljenom koloristički čistom svjetlijom i tamnijom bojom djeluje življe i zanimljivije nego ta ista fotografija prikazana u akromatskim tonovima, jer je kontrast npr. zelene i crvene pretočen u čisti tonski kontrast sive (crno-bijeli kontrast) gotovo neprimjetan pošto su crvena i zelena boje s približnom istom svjetlinom.

Navedeni tekst ulomak je poglavlja „6. Psihološki likovni elementi (likovni tekst)“ iz knjige „Promišljati fotografski“ autora Davora Žerjava. U 6. se poglavlju obrađuju teme: Točka, Crta (linija), Ploha, Svjetlo – sjena, Ton, Crno-bijelo i boja, Akromatika, Kolorizam (boja), Kromatska svojstva boje, Tonska svojstva boje, Kontrastna svojstva boje, Temperatura boje, Miješanje boja, Aktivizacija boja, Psihološko djelovanje boja i simbolika, Primjena boje u fotografiji, Žarišna duljina, Dubinska oštrina, Oštrina i neoštrina (bokeh), Pokret fotoaparata ili motiva, Prostor i perspektiva.

Impresum, sadržaj kao i neke od stranica knjige možete pogledati ovdje.

Specifikacije:

Cijena: 150 kn
Format: 21 x 20 cm
ISBN: 978-953-56785-0-2
Broj stranica: 224, boja
Uvez: meki
Godina izdanja: 2011.
Izdavač: Fotoklub Čakovec