Pozadina nije nebitna

Danas pišemo o jednoj praktičnoj stvari s kojom se susreće svaki fotograf, kako amater, tako i profesionalac. Fotografirajući uvijek se maksimalno skoncentriramo na ono što je u prednjem planu, a zapostavljamo drugi plan, pozadinu.

Danas pišemo o jednoj praktičnoj stvari s kojom se susreće svaki fotograf, kako amater, tako i profesionalac. Fotografirajući uvijek se maksimalno skoncentriramo na ono što je u prednjem planu, a zapostavljamo drugi plan, pozadinu. Primjerice kod portreta gledamo oči osobe, one su nam bitne, a pozadinu uopće ne percipiramo, kao da je nema. Pozadina je međutim i te kako bitna, ona utječe na cjelokupni dojam slike, i u sadržajnom, a i te kako i u likovnom smislu.

Mogli bi reći da pozadinu i prednji plan treba promatrati na ravnopravan način, jer njihova je važnost identična. Svakodnevna praksa pokazuje drugačiju situaciju.

Problem se očito krije u tome, što pozadina, odnosno detalji i događanja u drugom planu, mogu znatno otežati percepciju slike i tako umanjiti ono važno, što se ipak najčešće događa u prvom (prednjem) planu. Reagirati na tu pojavu svakako je teže u eksterijeru, dok pri snimanju u studiju možemo odabrati, prema želji, pozadinu i osvjetljenje pozadine, primjerice najčešće u nekim neutralnim bojama ili onima koje likovno korespondiraju, stvaraju harmoniju ili možda disharmoniju, ovisno o sadržaju fotografije. Neovisno o tome snimamo li u prirodi ili u zatvorenom prostoru obojenost pozadine, tonalitet, oštrina i drugi čimbenici koji se pri tom javljaju, važni su naše pozornosti.

Ako je pozadina jednakog ili sličnog tonaliteta, kao i prednji plan, javlja se stapanje, što neće pogodovati izgledu fotografije. Prednost bi ipak trebalo dati kontrastnom kolorističkom odnosu, jer tada fotografija neće samo naglašavati prostor, već će ujedno djelovati vizualno bogatije i zanimljivije. Svakako treba imati na umu važnu činjenicu da o pozadini odlučuje i dubinksa oštrina objektiva. Uskokutnik ili teleobjektiv zbog manje dubinske oštrine od širokokutnika, otvara mogućnost bolje kontrole pozadine (dosta toga se zbog neoštrine gubi), dok pri širokokutnom objektivu u sliku „ulazi“ puno toga, dosta detalja, pa je time pozadina dosta istaknuta, često i puno više nego što mi to želimo.

Povezano s tim, sljedeći čimbenik koji utječe na dubinsku oštrinu, odnosno koji određuje veći ili manji značaj pozadine, je otvor objektiva (blenda) pri kojoj se snima. Znamo da će pri velikim otvorima, primjerice 1,8 pozadina doći manje do izražaja, da će se odvojiti pojedini planovi, dok će pri manjim otvorima, primjerice 8 ili 11, pozadina biti uočljivija.

Na isti način pokušajte razmišljati o izmaglici ili možda obližnjoj vatri. Te pojave mogu također pomoći da donekle kontroliramo stupanj nazočnosti pozadine u fotografiji.

Stoga od sada imajmo na umu da je pozadina dio svake fotografije i da i te kako može u završnici djelovati  na sveukupnu fotografsku dojmljivost.

U prilogu objavljujemo nekolicinu amaterskih fotografija koje prikazuju različiti pristup oštrini u drugom planu.

Krešimir Mikić