Počeci fotografije – Camera obscura

Službeno, 1839. godine François Arago objavio je da imamo novi izum – fotografiju. Ali, vratimo se u prošlost prije toga, do camere obscureCamera obscura može biti bilo kakav dovoljno zatamnjen prostor, pa bila to soba (tal. camera obscura – tamna soba) ili kutija šibica.

Dovoljno je da taj tamni prostor ne propušta svjetlost, da je obojen u crno (eliminiranje refleksije) te da posjeduje rupicu, koja igra ulogu objektiva, i kroz koju ulaze zrake svjetlosti. Već Aristotel spominje cameru obscuru koja se može smatrati pretečom fotografskog aparata i na čijem principu, u osnovi, radi svaka pa i najsuvremenija fotografska kamera. Nakon Aristotela postoje zapisi da su je koristili Arapi u 11.st., ponajviše za promatranje zvijezda. U 13.st. spominje je i Roger Bacon, a u renesansi Leonadro da Vinci detaljno je opisao ovu napravu kojom se od tad sve više služe slikari da bi postigli što vjerniji prikaz realnosti.

fotografija_camera_obscura

Princip rada i izrade camere obscure je jednostavan. Radi se o centralnoj projekciji na čijem principu nastaje i slika u ljudskom oku. Zrake svjetlosti koje se odbijaju na sve strane od vanjskih predmeta prolaze kroz maleni otvor na jednoj strani camere obscure te projiciraju sliku tih istih predmeta na suprotnu površinu (ekran). Projicirana slika okrenuta je naopačke kao i kod ljudskog oka.

Ako na ekran postavimo neku fotoosjetljivu površinu (foto-film, foto-papir…), nakon eksponiranja (otvaranja rupice), koje može trajati od par minuta do par sati, dobit ćemo fotografiju.

Za one koji ne poznaju fizikalne zakone projekcije ili za one koji se nisu nikada susreli s camerom obscurom, sve ovo može zvučati pomalo začudno. Danas kada se susrećemo sa sofisticiranom optikom i kompliciranim i ogromnim objektivima, činjenica da vam je za izradu objektiva kod camere obscure dovoljna zagrijana šivaća igla, zaista zvuči pomalo nemoguće.

fotografija_camera_obscura_06
Primjer camere obcure izrađene od poklon-kartonske kutije. Prostor gdje je probušena rupica (objektiv) podebljan je metalnim poklopcem od jogurta s obje strane, zbog veće preciznosti rupice.

Za sve ljubitelje analogne fotografije i manualnih podešavanja, camera obscura otvara područje beskrajnog i neizvjesnog eksperimentiranja, a sama pomisao da ste svoj aparat sami izradili već dovoljno ushićuje. Puno je finesa i mogućnosti. Na primjer, manja rupica – veća oštrina; što je duža kutija to je veći efekt teleobjektiva (žarišna duljina je jednaka duljini kutije) i obratno, što je kutija kraća sve više  je širokokutna. Također, camera obscura je posebna po tomu što ne poznaje problem dubinske oštrine koja je kod nje od nula do beskonačno. Osim toga, vaša kamera može imati i više  rupica (objektiva), biti kružna, biti od različitih materijala, veličina…, njom ćete postići i efekt neutralnog filtra tj. dugačke ekspozicije: recimo, fotografije centralnih gradskih trgova u “sred bijela dana” na kojima neće biti “žive duše”… i slično. Zanimljiv je i eksperiment digitalne camere obscure.

fotografija_camera_obscura_07

Prva poznata fotografija u povijesti, “Pogled s prozora” 1826., Joseph Nicéphore Niépce. Nije potvrđeno, ali smatra se da je i ova fotografija nastala pomoću nekog tipa camere obscure. Eksponiranje je trajalo 8 sati.

fotografija_camera_obscura_01

Ivica Kiš: Tramvajem po Draškovićevoj
24. listopad 2000., camera obscura micra, eksponirano 510 sekundi na kolor-negativ film C-110 formata 1,6 x 2,4 cm. – camera obscura zbog dužine ekspozicija omogućuje stvaranje izuzetno zanimljivih (i nadrealističkih) noćnih fotografija.

Ukratko, na vama je samo da se i sami upustite u “stoljećima staru” avanturu koja će vam sa svakom snimkom pružiti nešto novo i unikatno. U toj avanturi imali su priliku uživati polaznici radionice “Camera obscura“, koju je vodila slobodna umjetnica Sofija Silvia, a koja se u sklopu 2. Dana Toše Dabca održala u Zagrebu od 2.-4. ožujka. Vama kao smjernica može poslužiti jednostavna i inspirativna knjiga-priručnik Ivice Kiša: “Camera obscura – osnove fotografije kao i mnoštvo Internet stranica i video zapisa na Youtube-u.


Digitalna Camera obscura

Ovo je eksperiment u kojem se dogodio sraz moderne tehnologije i primitivnih optičkih pomagala. Autor eksperimenta izradio je ovaj 35mm Mimikkor objektiv,; f::117 (kojemu je najveća prednost cijena od 45 kn) uz pomoć poklopca za fotoaparat, aluminijske folije i pribadače. Na poklopcu za vaš tip fotoaparata, koji kupite u Svijetu fotografije, probušena je rupa promjera 5mm (fotografija br.1 na fotostripu). Na poklopac je zatim navučena aluminijska folija na kojoj je s unutarnje strane pribadačom probušena rupica promjera  cca 0,2 – 0,3 mm. Rupa se buši na višestruko presavijenoj aluminijskoj foliji kako bi bila što glađih konusnih rubova, (fotografija br.3 na fotostripu) jer promjer i kvaliteta obrade određuju razinu oštrine fotografija. Ovaj eksperiment nije poželjno isprobavati na tatinom novom DSLR fotoaparatu i nakon što ste očistili senzor.

fotografija_camera_obscura_04a

Kada se negdje pojavite s ovakvim objektivom na vašem digitalcu vjerojatno ćete biti zanimljivi prolaznicima. Neki će možda pomisliti kako nemate pojma o fotografiranju i dati vam savjet da prije fotkanja treba skinuti poklopac i pričvrstiti objektiv. Pokušajte zamisliti kartonsku ili plastičnu cijev duljine jednog metra s f:3333 na vašem digitalcu. Mi smo se odlično zabavljali smišljajući razne varijante i nazive objektiva. Ovi objektivi nemaju kromatskih aberacija i pokazati će vam svaku nečistoću vašeg senzora. Slijedi nekoliko fotki koje smo snimili s balkona. Brzina zatvarača bila je 4 sekunde pri ISO 200:

fotografija_camera_obscura_02

fotografija_camera_obscura_01

fotografija_camera_obscura_03

o