Osvrt: POMMER 1856. / GOJEVIĆ 2016.

POMMER 1856 / GOJEVIĆ 2016: Fotografične slike naših narodnih spisatelja

Tekst: Draženka Jalšić Ernečić

Međunarodni dan muzeja u Koprivnici je, kao uostalom i širom Hrvatske, obilježen nizom različitih izložbenih programa i muzejskih akcija. Zasigurno jedan od najzanimljivijih je izložba fotografija »POMMER 1856 / GOJEVIĆ 2016: Fotografične slike naših narodnih spisatelja« otvorena u petak, 18. svibnja 2018. godine. Dva fotografa koje dijeli punih 160 godina, u kontekstu fotografske povijesti, na određeni su način početak i kraj vremenske crte. Jedna od trenutno najbolje ispričanih muzejskih priča o fotografiji u Hrvatskoj okupila je sjajan tim stručnjaka i autora koji su, na poticaj suvremenog fotografa Roberta Gojevića ispričali zanimljivu i kompleksnu priču o fotografiji. Izložbe je prvi put predstavljena u Muzeju grada Zagreba od 21. prosinca 2017. do 25. ožujka 2018. godine. Muzej grada Koprivnice kao partner izložbe ovaj vrijedni muzejski projekt predstavlja u Galeriji Koprivnica (Zrinski trg 9) od 18. svibnja do 18. srpnja 2018. godine.

Izložba »POMMER 1856 / GOJEVIĆ 2016: Fotografične slike naših narodnih spisatelja« jedna je od onih muzejskih priča čija slojevitost uvlači posjetitelja u prostor, vrijeme i problematiku priče o fotografiji na čitav niz načina. Autori izložbe, dr. sc. Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv Zagreb) i Iva Prosoli (Muzej grada Zagreba), predvodili su vrstan tim kustosa, u kojem su, uz Ivu Prosoli bile Dunja Nekić (MUO Zagreb) i mr. sc. Dubravka Zaninović Stančec (Muzej grada Zagreba), Petra Husain Pustaj (Muzej grada Zagreba). Jedan od ponajboljih likovnih postava muzejske izložbe fotografija, vizualni identitet i grafičko oblikovanje publikacije potpisuju Sanja Bachrach Krištofić & Mario Krištofić, dok je je multimedijalni dio izložbe rad Roberta Gojevića, koji je ujedno i autor suvremenih portreta izvedenih fotografskim procesom iz vremena Franje Pommera.

Slojevitost i posebnost muzejske izložbe »POMMER 1856 / GOJEVIĆ 2016: Fotografične slike naših narodnih spisatelja«, osim suvremene i kvalitetne obrade fotografije kao arhivskog i muzejskog gradiva, primjer je povezivanja prostora i vremena, meta-jezika povijesne i suvremene fotografije te fotografskih procesa, povijesti, povijesti fotografije i povijesti umjetnosti, te dakako suvremene fotografske umjetnosti u Hrvatskoj. Povezivanje rada suvremenog umjetničkog fotografa Roberta Gojevića (1968) s radom prvog zagrebačkog rezidencijalnog fotografa Franje Daniela Pommera (1818 – 1879) osim kompleksnim metodološkim pristupom u fotografsku, baštinsku priču posjeduje sve elemente postmodernizma. Robert Gojević u svom refleksivnom i intimnom dijalogu s fotografijama Franje Pommera nositelj je poticaja, svojevrsni okidač stavljanja stručnog, znanstvenog i muzejskog naglaska na zaboravljeni Pommerov rad pohranjen i čuvan u arhivskim i muzejskim zbirkama.

Tragom sačuvanih portreta hrvatskih književnika sredine 19. stoljeća, Robert Gojević otvara vremenski portal i povijesnim fotografskim procesom mokrog kolodija na staklu, potom slanog otiska i ambrotipije na papiru, gotovo istim fotografskim procesima koje je 1856. godine prakticirao Franjo Daniel Pommer, portretira petnaest suvremenih pisaca. Refleksivnost i povijesnu temeljitost Roberta Gojevića, pa čak i svojevrsnu opsesivnu-kompulzivnost temom prvog fotografskog albuma »Fotografične slike naših narodnih spisatelja«, krajnje osobnu potragu za izgubljenim vremenom, potvrđuju dodatna propitivanja, istraživanja, niz prijateljskih dijaloga i razgovora te krajnje analitički pristup projektu portreta vlastitih suvremenika. Portreti nastali 2016. godine posveta su Roberta Gojevića Franji D. Pommeru, prvom zagrebačkom rezidentnom fotografskom majstoru te autoru prvog zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog u Hrvatskoj. Isto tako, sjajan su primjer »efekta valova« u kojem je krajnje osobna strast traganja za izvorima fotografije okupila istomišljenike, potaknula projekt i izvanrednu međuinstitucionalnu suradnju na nacionalnoj razini.

Izložba »POMMER 1856 / GOJEVIĆ 2016: Fotografične slike naših narodnih spisatelja« kao rezultat fotohitovitosti (Kruno Lokotar, 2016) umjetnika fotografa i suradnje stručnjaka koji izučavaju fotografiju, predstavljen istovremeno sa sličnim velikim izložbama o povijesti fotografije u Evropi i Americi, nezaobilazni je primjer izvrsnosti i nadopunjavanja znanja iz različitih struka. Definitivno se radi o muzejskoj izložbi koju valja posjetiti i promatrati u svim slojevima njezinih vizualnih, edukativnih, muzejskih i baštinskih priča. U kontekstu nacionalne povijesti fotografskih umijeća i umjetnosti, u kojoj ne postoji niti jedan muzej fotografije ili jasno definirana predodžba o načinu čuvanja i predstavljanja fotografske memorije, obrade arhivskog i muzejskog gradiva te odnosa prema suvremenim umjetničkim fotografima, ovaj izložbeni projekt ogledni je primjer smjera u kojem čuvari fotografije (fotografske slike, fotografskih procesa i fotografije kao stvarnog fizičkog predmeta) trebaju usmjeriti svoje djelovanje.

Koprivnica, 22.5.2018.


Fotografija na naslovnici: © Bojan Koštić