Obrada digitalne ili digitalizirane fotografije

Ovaj članak bi se mogao zvati i digitalna obrada fotografije. Namjera nam je usmjeriti pažnju na neke važne parametre pri obradi fotografije na računalu, a to može biti i fotografija nastala analognim putem, pa potom skenirana...

Ovaj članak bi se mogao zvati i digitalna obrada fotografije. Namjera nam je usmjeriti pažnju na neke važne parametre pri obradi fotografije na računalu, a to može biti i fotografija nastala analognim putem, pa potom skenirana…

Obradu digitalne fotografije možete raditi na više načina, a svi se oni razlikuju prema kvaliteti koja se želi (ili može) postići. Pri digitalnoj obradi fotografija lako je napustiti svijet fotografije i otići u svijet grafičkih ili likovnih ostvarenja koja se samo oslanjaju na fotografiju ili im je fotografija polazište za kreaciju. U ovoj seriji članaka držati ćemo se fotografskog zapisa, bez mjenjanja sadržaja i pokušati ga što bolje pripremiti za prikazivanje ili ispis (promjenu sadržaja na fotografiji – montažu, objasniti ćemo drugom prilikom).

Kako početi?

Digitalna obrada fotografija omogućila nam je “kućnu” kontrolu prezentacije ili ispisa fotografije. Programi za obradu dostupni su u raznim inačicama (besplatni, amaterski, profesionalni…), a za sve njih karakteristično je da imaju određene iste alate, pa ćemo se ovdje usmjeriti na temeljne principe i pomagala pri obradi fotografije.

1. Određivanje dimenzija fotografije

Određivanje dimenzija digitalne (digitalizirane) fotografije prvi je korak, jer je pri računalnoj obradi fotografija važna veličina fotografije u pikselima – što ih je više računalo je sporije, a time i proces obrade duže traje. Znamo li namjenu fotografije, pravilnim izrezivanjem (engl. crop) možemo uštedjeti vrijeme pri kasnijoj obradi. Pikseli od kojih je digitalna fotografija sastavljena su zapravo podatci koje računalni program mora obrađivati, a što je tih podataka manje, obrada je brža.

 

Fotografija iste veličine u pikselima ima različite dimenzije na zaslonu računala i na ispisu.

Fotografije možemo prikazati putem različitih medija, koji se dijele na dvije grupe: mediji koji emitiraju svjetlo (diaprojektor, zaslon računala, mobitela; LCD/DLP projektori; TV itd.) i mediji koji se služe nekom podlogom, tj. reflektiraju svjetlo (npr. papir, platno, CD/DVD itd.). Za prikaz fotografije iste veličine (u cm) na zaslonu računala u praksi je potrebno manje piksela nego za fotografiju istih dimenzija ispisanu na papiru (razvojem elektronske slike i prijenosa podataka dogovoreni su tehnički minimumi koji su dovoljni za zadovoljavajući doživljaj slike (zaslon računala, internet…) i prijenos slike na daljinu (TV), pa je tako još uvijek prevladavajući standard 8-bitna slika. Današnje brzine obrade i prijenosa podataka omogućuju višu razlučivost, što nam daje oštriju sliku s više detalja i dubljim bojama, pa možemo očekivati u bliskoj budućnosti jeftine uređaje više kvalitete dostupne i široj publici).

1.1 Dimenzije i razlučivost u pikselima

Elektronski uređaji prikazuju fotografije kao mrežu piksela. Više o pikselima pisao sam u članku Razlučivost fotografija: DPI – PPI.

Način prezentacije određuje dimenziju fotografije u pikselima. Kod elektronskog načina prezentacije potrebno je manje piksela za istu dimenziju (72 – 96 po inču), a za fotografiju na papiru potrebno je od 100 – 300 piksela po inču.  Dimenzija krajnjeg rezultata ovisi i o kvaliteti koju želimo postići, a kvaliteta digitalnog zapisa je ovisna:

  1. kod digitalne fotografije: o vrsti i tipu senzora digitalnog fotoaparata, načinu obrade fotografije u fotoaparatu i digitalnom formatu zapisa fotografije (RAW, JPG, TIFF).
  2. kod digitalizirane fotografije: o vrsti i formatu filma, razlučivosti skenera, vještini operatera skenera.

Radite li fotografije kojima ćete povećalom proučavati razlučivost (ili ih tiskati u visokokvalitetnim publikacijama): za male formate (13 x 18 cm) dovoljna je razlučivost 3 megapiksela, za fotografiju A4 formata (21,0 x 29,8 cm) biti će dovoljno 5 – 6 Mp, a za fotografiju veličine 30 x 45 cm – 16 Mp. Ovo su količine Mp za razlučivost ispisnog uređaja od 300 ppi (piksela po inču). U praksi je za veća povećanja dovoljno i 100 ppi, ovisno o udaljenosti s koje se fotografija gleda, pa će vam za fotografiju veličine 100 x 70 cm biti dovoljno i 6 Mp, ako će promatrač biti udaljen cca 1,2 m od fotografije. Za primjenu na internetu biti će vam dovoljno 0,5 – 1 Mp za fotografiju koja može prekriti cijeli računalni zaslon (ovisno o veličini zaslona i namještenoj razlučivosti). Nakon što ste odlučili koju dimenziju fotografije želite, krenite na:

2. Izrezivanje fotografija

Fotografije izrezujemo zbog  različitih razloga. Možda nismo imali odgovarajući objektiv ili možda želimo promijeniti proporcije formata, ili nam smeta neki detalj koji je upao u kadar, itd. Svi alati za obradu fotografija imaju alat Izreži ili Crop. Alat je u različitim programima označen na različite načine, kao npr:

Pri uporabi alata za izrezivanje dobro je držati se nekih osnovnih pravila:

  1. Izrezujte i rotirajte kopiju originalne fotografije, jer se kasnije možete predomisliti, a izrezivanje je destruktivna radnja.
  2. Snimate li u RAW formatu, izrezujte i rotirajte fotografije pri obradi RAW  datoteke (pri transformaciji iz RAW-a u JPG ili neki drugi format ionako dolazi do interpolacije, pa je pri rotaciji na taj način kvaliteta bolje očuvana, nego kada rotirate JPG, a pri obradi RAW-a moguće je i “napuhati” fotografiju s manje gubitka kvaliete u boji, pa možete izrezati više).
  3. Zadržite proporcije fotografije, ili primjenite standardne proporcije (2:3, 3:4, 4:5 itd). Neobični formati su zanimljivi, no kada imate više fotografija različitih proporcija prikazanih u slijedu to može djelovati kao zbrka.

Kod nekih programa je u alat uključeno i zakretanje fotografije, pa je moguće u jednoj radnji ispraviti i nenamjerno zakošeni horizont. Kod rotacije fotografije mijenjaju se položaji piksela, pa su moguće i destruktivne promjene na fotografiji. Ove promjene nisu vidljive na dijelovima fotografije koji imaju mnoštvo detalja, ali kod postupnih prijelaza (gradijenata) mogle bi postati vidljivima. Imajte na umu da su kod digitalne fotografije to što režete potencijalni pikseli s kojima se moglo dobiti i veće povećanje bez gubitka kvalitete, pa slijedeći puta u sličnoj prigodi nastojte pri snimanju napraviti pravilan izrez – ponekad je to samo pola koraka bliže ili dalje objektu snimanja) Fotografija se može prezentirati i tako kako je nastala – bez kozmetičkog izrezivanja i poravnavanja. To daje promatraču utisak neposrednosti, nenamještenosti. Trudite se pri snimanju odabrati odgovarajući izrez. To je osobito važno kod digitalne fotografije jer izrezivanjem “viškova” smanjuje se količina piksela, tj. nestaju potencijali za veća povećanja.

Kako se izrezuje u Photoshopu pogledajte na našem video tutorijalu Izrezivanje fotografija (Crop Tool).

(nastavak slijedi)