Objektivi – nije nužno kupiti najskuplje ‘staklo’ za najbolju fotografiju

Najbitniji dio vašeg DSLR fotoaparata, ali i onog kompaktnog, nije samo tijelo. Jest ono bitno, ali ipak ono što je još bitnije su objektivi.

Najbitniji dio vašeg DSLR fotoaparata, ali i onog kompaktnog, nije samo tijelo. Jest ono bitno, ali ipak ono što je još bitnije su objektivi.

Svjetlosne naprave bez kojih se ne može. Sustavi plastike, aluminija i staklenih leća cjenovnih raspona od 500 pa do 50 000 kuna – sve ispod, odnosno iznad toga pripada u ekstremne slučajeve.

Fotograf, poput mene osobno, vrlo često poseže u onu donju cjenovnu skupinu jer ipak budu, nažalost, krediti, režije i hrana bitnije stavke u životu od trošenja desetke tisuća kuna na objektive.

Ako spomenem da mi je posljednja akvizicija u tom svijetu bila reda veličine 300 kuna za objektiv mnogi će se fotografi loviti za glavu – pa ko je ovaj amater? On će nama nešto pričati o objektivima?

Uglavnom, kupio sam rabljeni Tamron za Nikon tijelo, žarišne duljine 28 milimetara i svjetlosne jačine f/2,8. Dakle radi se o takozvanom prime objektivu koji su nekad bili odlični objektivi, a kako je staklo ostalo isto, i danas su.

Uglavnom, davna su to vremena kad su se objektivi još proizvodili u Japanu, vremena kad su se proizvodili objektivi ne od plastike već od metalnih dijelova.

Objektiv je to koji je malen, ali je teži od tijela Nikon D5100. Da, 300 kuna i stvara fotografije pred kojima mogu pokleknuti njegova unučad reda cijena 4000 – 5000 kuna.

Bilo je ovo malo fotografskog ego tripa.

Nego krenimo mi na osnovnu kategorizaciju objektiva

Normalni ili standardni objektivi

To su objektivi koji na fotografiji daju veličinu objekta sličnu kakvom je vidimo našim okom, naravno kad smo na istoj polaznoj točci. To su otprilike objektivi žarišne duljine 50 mm na senzoru punog formata, odnosno filmu, dok je za APS-C (DX) senzoru to otprilike 35 mm. Vidni kut te vrste objektiva je sličan vidnom kutu ljudskog oka, stoga i naziv – normalni, a taj kut iznosi oko 45°.

Ta vrsta objektiva je svojevrsno i najkvalitetnija vrsta objektiva, jedan od razloga je što ima malo optičkih elemenata odnosno leća, te time i manje optičkih pogrešaka i deformacija fotografije.

Dosta često ova kategorija objektiva pripada među jeftinije prime objektive. Primjerice, 50mm s blendom f1.8 se kreće u nekom cjenovnom rangu oko 1000 kuna za novi objektiv, dok rabljene možete pronaći već i za 200-300 kuna (na starijim objektivima nauštrb opcijama automatskog izoštravanja i sličnog, dobivate izvedbeno kvalitetnije objektive – nema plastike).

Tamron 28 mm f/2,8 i Nikon 50mm f/1,8

Širokokutni objektivi

To su objektivi kratke žarišne duljine, recimo 10 mm, 12 mm pa sve do nekih 40 mm. Objektivi su to kojima se ‘lovi’ široki kadar, recimo veće grupice ljudi, kad nam je potrebno snimanje nekog interijera, dosta često se koristi u pejzažnoj fotografiji i tako dalje.

Vidni kut koji pokrivaju ti objektivi je znatno širi od vidnog kuta ljudskog oka, a on iznosi, ovisno i žarišnoj duljinu, od oko 65° na 35mm, pa do recimo na 12 mm, na APS-C (DX) senzoru, 86°.

Pri korištenju širokokutnih objektiva vrlo često dolazi do deformacija na rubnim dijelovima fotografije, isto tako kod jeftinijih modela česta je pojava neoštrine na rubnim dijelovima objektiva.

Širokokutni objektivi žarišnih duljina 8 mm ili čak manje nazivaju se i Fisheye, odnosno riblje oko. Razlog tome je što oni na senzorima punog formata daju kružnu sliku.

Sigma 10 mm f/2,8

Teleobjektivi

To su objektivi velikih žarišnih duljina recimo od nekih 70 mm pa čak i preko 800 mm. Ti objektivi se koriste kad objekt ili subjekt snimanja moramo približiti, a nismo u mogućnosti da se mi približimo njemu.

Osim velikih žarišnih duljina ovi objektivi imaju mali kut vidnog polja te malu dubinsku oštrinu, DOF.

Teleobjektivi, i to na područjima od cca. 70-150 mm se koriste za snimanje portreta iz razloga što je deformacija fotografije na toj žarišnoj duljini jednaka nuli, a zbog male dubinske oštrine pozadina oko portreta bude fino zamućena.

Canon 300 mm f/2,8

Zoom objektivi

Danas u vrijeme masovne proizvodnje postoje i takozvani zoom objektivi koji najčešće pokrivaju sva područja, odnosno sve žarišne duljine gore navedenih objektiva.

Oni se svrstavaju također u dvije osnovne grupe, nazovimo to tako.

Imamo zoom objektive širokokutnog raspona od 18-55 mm koji se najčešće nazivaju i KIT objektivi jer vrlo često pri kupnji fotoaparata dobivamo objektiv tog žarišnog raspona.

Zatim postoje i telefoto zoom objektivi raspona od recimo 70-300 milimetara, isto ako često se može pronaći i zoom objektiv od širokokutnog do tele područja, 18-135 mm ili 18-200 mm.

Često su to objektivi u donjem cjenovnom rangu, ispod 2000-3000 kuna. Ti objektivi su slabijih svjetlosnih mogućnosti pa tako otvor blende ide od minimalnih f/3,5 pa do f/6,3 što naravno ne daje baš najbolje rezultate u slabijim svjetlosnim uvjetima.

Među zoom objektivima se također mogu naći i kvalitetni objektivi dobrih svjetlosnih karakteristika, recimo 17-50 mm sa stalnim otvorom blende f/2,8 ili telefoto 70-200 s otvorom blende f/2. Sukladno tome i cijena takvih objektiva je često i duplo veća.

Nikon 18-200 mm f/3.5-5.6, Nikon 28-300 mm f/3.5-5.6, Nikon 18-300 f/3.5-5.6

Pri kupnji objektiva, ponajviše početnicima u DSLR fotografiji svakako savjetujem da na samom početku ne troše velike količine novaca na objektive koji su po nekima “must have”.

Iz osobnog iskustva znam da je primjerice, pri kupnji jednog od DSLR fotoaparata (prije cca. 7 godina) bila ponuda tijela s KIT objektivom žarišnog raspona 18-135mm te raspona otvora blende f/3,5 do f/5,6. Objektiv često koristim i danas.

Moj slijedeći objektiv je bio 50mm f/1,8, pa jeftinija jedna inačica zoom 70-300 mm otvora blende f/4 (najmanje ga koristim), zatim jedan 24-70 mm otvora blende f/3,5 do f/4,5, pa 28mm f/2,8.

Uglavnom s vremenom sam došao do zaključka da mi najviše odgovaraju, a za moju preokupaciju u fotografiji, objektivi normalnog do laganog telefoto područja, odnosno objektivi koji pokrivaju otprilike vidni kut ljudskog oka i tu se sukladno tome opremam svjetlosno kvalitetnijim objektivima.

Širokokutno područje koje pokriva 18 mm na kit objektivu uz blendu f/3,5 za sada mi je uvijek rezultiralo odličnim fotografijama. Telefoto područje vrlo malo koristim, za portret odaberem ili 50 mm f/1,8 ili 70 mm pri blendi 4,5 – ionako ih radim u kontroliranim svjetlosnim uvjetima.

Stoga, na vama je da otkrijete što vam najviše odgovara. Ako je to i širokokutno područje, ali i telefoto područje, onda svakako savjetujem da krenete već sad sa štednjom jer vaša će fotografija s vremenom vapiti za dobrim svjetlosnim objektivima. To će najčešće biti objektivi s otvorom blende jednakim ili manjim od f/2.8, a postoji pravilo – što je manje blenda, to je veća cijena.

U nastavku pregled jednog objekta (krov kuće) kroz različite žarišne duljine od 18 mm do 300 mm.

18 mm na APS-C (DX) / 27 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
35 mm na APS-C (DX) / 52 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
50 mm na APS-C (DX) / 75 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
105 mm na APS-C (DX) / 157 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
135 mm na APS-C (DX) / 200 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
200 mm na APS-C (DX) / 300 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)
300 mm na APS-C (DX) / 450 mm na senzoru punog formata (FX, 35mm)