Lab i/ili RGB

Poznavanje različitih modela boja, njihovih prostora boja te odabir i primjena njihovih varijanti u praksi važni su suvremenim fotografima zbog čitavog niza razloga.

Jedan od tih razloga je način na koji će se digitalna fotografija reproducirati, drugi je ispravna procjena potencijala podataka koji su fotografu dostupni za daljnju obradu, treći je tehničke prirode i određuje hoće li uređaji za fotografiranje i reprodukciju fotografije biti kompatibilni itd.

Uređaji kojima se služimo u digitalnoj fotografskoj praksi većinom se koriste različitim prostorima boja koji se temelje na modelu boja RGB. Model boja RGB nas prati od fotografiranja (kod većine fotoaparata možete odabrati varijante sRGB ili Adobe RGB) ili skeniranja, pa sve do prezentacije fotografija pomoću različitih uređaja (projektori, televizori…).

Model boja RGB definiran je s tri kanala od kojih svaki upravlja jednom od osnovnih boja: crvenom, zelenom i plavom. Svaki kanal ima određen jednak broj tonskih razina. Korekcije u ovom prostoru boja obavljaju se različitim postupcima od kojih su neki pojašnjeni ovdje.

U nastavku teksta prezentirat ću kako pomoću prostora boja CIE L*a*b* (ili jednostavnije: “Lab”) najbrže dodati dinamiku fotografijama koje imaju prikriven potencijal, tj. na kojima je očito da bi mogle jednostavnom kreativnom intervencijom u naknadnoj obradi pružiti intenzivniji doživljaj. Potom ću pojasniti razlike između dvaju modela boja RGB i Lab te neke od mogućnosti primjene tih modela u praksi.

Lab nam pri obradi fotografija omogućuje zasebne korekcije svjetline kao i zasebne korekcije svake od četiri osnovne boje i to: crvene, zelene, plave i žute. To znači da pri korekcijama određenih boja nećemo morati uporabiti složene postupke maskiranja kako bismo izdvojili samo te boje.

Sljedeće fotografije su, primjerice, podobni kandidati za korekcije u “Lab” prostoru boja (za korekcije u prostoru boja Lab potreban nam je računalni program Adobe Photoshop):

Fotografija I: Fotografiju je snimio Cyrill Hänni, a preuzeta je bez naknade na skladištu fotografija Unsplash.
Fotografija II: Fotografiju je snimio Stephen Leonardi, a preuzeta je bez naknade na skladištu fotografija Unsplash.

Kreativna korekcija fotografije I

Korekcija u kanalu svjetline i naglašavanje crvene i žute

 

Gornja fotografija je korigirana pojačanjem svjetline i kontrasta između leda i planina te pojačanjem zasićenja boja trave i vode. Time sam točku interesa prebacio na led i naglasio dramatičnost prizora. Postupak je bio sljedeći:

  1. Pretvorba iz prostora boja sRGB u Lab: Image > Mode > Lab (kratica: Alt+I > M >L ),
  2. korekcije alatom “Curves” (krivulje): Image > Adjustments > Curves (kratica: Ctrl+M. Obratite pažnju na to da se korekcije u kanalima”a” i “b” započinju klikom na sredini krivulje (1)):

    U kanalu “Lightness” naglasio sam svjetlinu leda, u kanalu “a” pojačao sam zasićenje crvene boje, a u kanalu “b”pojačao sam zasićenje žute boje. Zelena boja (lijeva polovina krivulje kanala “a”) i plava boja (lijeva polovina krivulje “b”) nisu korigirane.
  3. pretvorba iz prostora boja Lab u RGB: Image > Mode > RGB (kratica: Alt+I > M > R ).

Kreativna korekcija fotografije II

Korekcija kontrasta i naglašavaje tonskih nijansi

Kod ove fotografije pojačao sam plavetnilo neba te svjetlosni i koloristički kontrast stijena. Time sam istaknuo volumen i bogatstvo kolorita. Ovakve korekcije možete odraditi prema sljedećem “receptu”:

  1. Pretvorba iz prostora boja RGB u Lab: Image > Mode > Lab (kratica: Alt+I > M >L ),
  2. korekcije alatom krivulje (Image > Adjustments > Curves, kratica: Ctrl+M. Obratite pažnju na to da se i u ovom primjeru korekcije u kanalima”a” i “b” započinju klikom na sredini krivulje (1):

    U kanalu “Lightness” pojačao sam kontrast i posvijetlio fotografiju, u kanalu “a” pojačao sam zasićenje crvene i zelene, a u kanalu “b”pojačao sam zasićenje žute i plave.
  3. pretvorba iz prostora boja Lab u RGB: Image > Mode > RGB (kratica: Alt+I > M > R ),

RGB i Lab – sličnosti i razlike

RGB i CIE L*a*b* su predstavnici potpuno različitih matematičkih modela boja, tj. nemaju sličnosti (osim što imaju isti broj kanala). Koliko nam je RGB blizak toliko nam je Lab dalek. RGB je more, a Lab je ocean.

Temeljni pojmovi

Za dobre rezultate u radu s modelima boja RGB i Lab poželjno je razumijevanje sljedećih pojmova:

  1. Matematički modeli boja i nihovi prostori boja.
  2. Gamut.
  3. Digitalni negativ (formati zapisa digitalne fotografije RAW).

Predstavit ću ukratko osnovne značajke svakog ovog pojma, pa krenimo redom:

1. Matematički modeli boja i nihovi prostori boja

Elektronički uređaji služe se specifičnim tehnologijama kako bi zabilježili, pohranili i potom po potrebi prikazali vidljive boje.

Digitalna fotografija, primjerice, je binarni brojčani zapis sastavljen od jedinica i nula (1 i 0). Ti podaci zabilježeni su zahvaljujući analogno/digitalnim postupcima pretvorbe energije fotona, tj. vidljivog, kao i nama nevidljvog svjetla, u digitalne podatke koji kao takvi nisu vidljivi našim očima. Bitno je istaknuti i to da su ti brojčani podaci u postupku pretvorbe iz “sirovih” podataka (RAW) kodirani u nekom apstraktnom matematičkom modelu boja na osnovi kojeg se ICC profilom definira neka varijanta prostora boja (primjerice sRGB IEC 61966-2-1, Adobe RGB, ProPhoto RGB…). Tako možemo digitalnu fotografiju pohraniti u željenom prostoru boja.

Kako bi ti podaci nevidljivi oku postali vidljivima potrebno ih je pretvoriti u svjetlost različitih boja i intenziteta. To se radi obrnutim, digitalno/analognim, postupcima. Televizori i pisači neki su od uređaja koji će u konačnici proizvesti svjetlost različitih boja i intenziteta i moći ćemo vidjeti sliku. Ako je dekodirana pogrešnim ICC profilom (primjerice fotografija kodirana Adobe RGB profilom prikazana na sRGB računalnom zaslonu) na fotografiji će biti zamjetan otklon boja.

Sljedeći primjer pokazat će nam zašto je važno ispravno odrediti prostor boja i njegov ICC profil prilikom učitavanja u neki računalni program za obradu digitalnih fotografija.


Sl. 1: Neki piksel na našoj fotografiji može imati brojčane podatke za boje: R-0 (crvena), G-222 (zelena) i B-255 (plava). Različiti prostori boja prikazat će taj podatak kao boje prikazane na gornjim primjerima. Vidimo da će u sRGB prostoru boja to biti svjetlija nijansa plave (1), a u prostoru boja Adobe RGB taj podatak se prikazuje kao tamnija nijansa plave (2).

Gamut


Sl. 2: Gamut su sve boje koje neki sustav može zamijetiti, zabilježiti, pohraniti ili prikazati. Za prikaz gamuta nekog prostora boja često je u uporabi dvodimenzionalna CIE Lab “potkova” koja shematski prikazuje sve boje vidljivog spektra (gamut ljudskog vida). Na ovim grafikonima simbolički je prikazan gamut različitih prostora boja: 1 – CIE Lab2 – Adobe WGRGB (RGB širokog gamuta – eng.Wide Gamut RGB), 3 – ProPhoto RGB i 4 – sRGB. Vidljivo je da sRGB ima najuži gamut (tj. može zabilježiti/prikazati najuži spektar boja) , no i to je dovoljno za uobičajene namjene (prikazivanje slike na zaslonu računala, ispis pisačima, izradu fotografija na fotopapiru itd.). Više o tom fenomenu možete saznati klikom na ovu poveznicu.

Digitalni negativ (formati zapisa digitalne fotografije RAW)

Digitalne fotografije pohranjene u formatima RAW predstavljaju “digitalne negativ fotografije”. Budući da je to u osnovi velika količina zabilježenih podataka u tri crnobijele fotografije možemo reći i da RAW nema prostor boja, ali ima veliki potencijal da se iz njega generira fotografija u nekom od spomenutih prostora boja (sRGB, Adobe RGB, ProPhoto RGB…). Po obradi datoteke RAW digitalnu fotografiju možemo pohraniti u formatima zapisa DNG, JPEG ili TIFF te prostoru boja koji se određuje ovisno o namjeni fotografije:

  1. Za tisak: Adobe RGB,
  2. za ispis na pisačima starije tehnologije, prikazivanje na televizorima/monitorima starije tehnologije: sRGB,
  3. za primjenu s tehnologijama koje podržavaju široki gamut: ProPhoto RGB, Wide Gamut RGB.

RGB i Lab u praksi

RGB

Model boja RGB zasniva se na modelu ljudske zamjedbe boja bazirane na tri vrste receptora za primarne boje, pa je prirodno da ćemo u tom modelu boja obaviti sve korekcije vezane uz koloristički “opći dojam”, kao što je tzv. “ravnoteža bijele” ili famozni “WB” (kratica od eng. White Balance).

Lab


Sl. 3: Lab je model boja koji se temelji na ljudskoj sposobnosti percepcije boja. Brojčane vrijednosti u modelu boja Lab opisuju sve boje koje vidi čovjek s prosječnom sposobnošću zamjećivanja boja. Budući da Lab opisuje izgled boje, a ne koliko određenog bojila je potrebno kako bi se proizvela neka boja nekim uređajem (neovisno je li to računalni zaslon, televizor, pisač itd.), Lab se smatra modelom boja koji je neovisan o uređaju i kao takav se koristi za predvidljive transformacije boja iz jednog sustava u drugi. Primjerice, pri pretvorbi boja kreiranih u prostoru boja sRGB u neki prostor boja CMYK, Lab može poslužiti kao idealni međusustav pri pohrani i pretvorbi datoteke (RGB > Lab, pa potom Lab > CMYK).

Lab ima tri kanala sa sljedećim značajkama:

  1. Kanal svjetline (eng. Lightness – 1) u vrijednostima od 0 do 100 (nula je crno, a 100 je bijelo),
  2. kanal “a” (2) koji definira crvenu i zelenu boju (u vrijednostima od +127 do -128) pri čemu je vrijednost 0 (nula) neutralna siva,
  3. kanal “b”(3) koji definira plavu i žutu boju (u vrijednostima od +127 do -128) pri čemu je vrijednost 0 (nula) neutralna siva. 

Datoteke/fotografije s prostorom boja Lab možete pohraniti u mnoštvu formata zapisa kao što su: Photoshop PSD, Photoshop EPS, Large Document Format (PSB), Photoshop PDF, Photoshop Raw, TIFF, Photoshop DCS 1.0 te Photoshop DCS 2.0., a 48‑bitne varijante (16‑bita po kanalu) možete pohraniti u formatima zapisa Photoshop PSD, Large Document Format (PSB), Photoshop PDF, Photoshop Raw te TIFF.

Lab bi vam mogao biti intrigantna nepoznanica. Lab svoj veliki potencijal pokazuje pri različitim situacijama: od arhivske pohrane fotografija, razmjene i pretvorbe datoteka s očuvanjem konzistentnosti boja pa sve do suptilnih manipulacija bojom i svjetlinom koje se mogu obaviti pri obradi profesionalnim računalnim programima (primjerice Adobe Photoshop). Lab je prostor boja čiji je gamut veći od gamuta bilo kojeg trenutno poznatog uređaja. To u praksi znači da moramo pripaziti da pri korekcijama ne proizvedemo boje koje se neće moći prikazati ni ispisati.

Lab je u uporabi za naglašavanje kolorizma, pohranu podataka, transfer podataka, digitalno izoštravanje itd.


Sl. 4: Digitalno izoštravanje fotografije u prostoru boja sRGB (1) može proizvesti naglašene bijele rubove u zonama izoštravanja. Izoštravanje samo u kanalu “Lightness” u prostoru boja Lab (2) djelovat će samo na rubne zone tog kanala dok će boje ostati netaknute, što će dati kvalitetnije izoštrenu fotografiju.

Zaključak: RGB i Lab dva su modela boja koji imaju velik potencijal koji fotograf može koristiti u različitim postupcima korekcija boja na fotografijama. Lab je idealan posrednik u pretvorbi iz jednog prostora boje u drugi (primjerice: sRGB>Lab>CMYK). RGB je idealan za korekcije prevlađujućeg tona (korekcija ravnoteže bijele), a Lab je idealan za korekcije pojedine boje bez utjecaja na druge boje. Izoštravanje u Lab-u može dati ljepše rezultate, a tu su još i promjene boja objekata na fotografijama i sl. Više o magiji Lab prostora boja možete saznati ovdje.

o