Prozirnost

U digitalnoj slici postoje kanali (npr. RGB) koji određuju boju svakog piksela i alfa kanali (engl. Alpha channels) koji definiraju prozirnost piksela prema pozadini. Ti kanali omogućuju povezivanje više slika ili slojeva (montažu) i kontrolu prozirnosti dijelova slike, a omogućuju i brzu izradu i spremanje maski.  JPEG format ne podržava prozirnost, kao ni višestruke slojeve. RAW datoteke također nemaju alfa kanale. Kome su i kada alfa kanali potrebni?

Alfa kanali mogu se kreirati u programima za kontroliranu obradu fotografija koji omogućuju i rad na više slojeva (Photoshop, Corel Paint Shop Pro, Gimp…). Kao i kod RGB kanala koji su crnobijele slike i alfa kanal je crnobijela slika na kojoj crni pikseli predstavljaju potpuno prozirna mjesta na slici, bijeli pikseli potpuno neprozirna, a sivi pikseli poluprozirna mjesta. Neki programi implementiraju Alfa kanale kao sastavne informacije prozirnosti na koje se ne može direktno djelovati (Gimp), dok neki uključuju Alfa kanal čim se pozadinski sloj (Background) pretvori u običan sloj (Photoshop)., a svi uključuju Alfa kanal čim se dodaje novi sloj. Pri obradi fotografija najčešća uporaba Alfa kanala je za izradu i spremanje maski ili u pripremi fotografija za teksture u 3D programima.

fotografija_kanali_alfa

Ovako izgleda panel Channels (Kanali) u Photoshopu. Pored osnovnih RGB (Red, Green, Blue) kanala tu je i Alpha kanal.

  • Klikom na  Load channel as selection gumb fotografija_kanali_02 na dnu panela Channels iz Alfa kanala kreira se maska kojom maskirate područja na fotografiji koja želite zaštititi od promjena. Ono što je crno na Alfa kanalu biti će zaštićeno.

  • Klikom na Save selection as channel gumb fotografija_kanali_01 možete brzo spremati već izrađene maske kao kanale (što je odlično za brzu primjenu maski koje smo ranije izradili).

  • Create new channel gumb fotografija_kanali_03 omogućuje vam kreiranje novog kanala. Ti novi kanali mogu biti ili Alfa kanali ili Spot kanali. Spot kanali sadrže neku posebnu boju (koju definiraju grafički dizajneri i to može biti npr. boja vizualnog identiteta neke tvrtke) koja se prilikom tiska dodaje (kao peta, šesta itd.) CMYK bojama koje se koriste u tisku (jer je teže pogoditi točnu boju miješanjem CMYK boja u tradicionalnim tiskarskim procesima, nego otisnuti već unaprijed pripremljenu boju iz neke palete, npr. Pantone, HKS, Focoltone itd.).

Photoshop podržava 56 kanala. Fotografiju s kanalima možete spremiti u PSD, PDF, TIFF, PSB, ili Photoshop RAW formatu, ako želite spremiti sva maske koje ste izradili i pretvorili ih u Alfa kanale klikom na fotografija_kanali_01. Veličina datoteke raste dodavanjem kanala, pa kod velikih datoteka koristite samo kanale koji su vam neophodno potrebni.


*Kanali definiraju boje. Broj kanala i način na koji oni definiraju boje ovisi o prostoru boja koji odabiremo za definiranje ili ispis fotografije (ili bilo koje digitalne slike).  Prostor boja ovisi o modelu boja (engl. color model – RGB, Lab, CMYK itd.) i o načinu definiranja boja unutar modela boja  (engl. color mode – sRGB, Adobe RGB, ProPhoto RGB itd.).

RGB prostor boja ima tri kanala: R, G i B – crveni, zeleni i plavi.

Lab prostor boja ima također tri kanala, ali oni nemaju baš nikakve veze s npr. RGB prostorom boja. Ti kanali su L – lightness (svjetlina), a (crveno i zeleno) i b (žuto i plavo), a Lab prostor boja je onaj koji pokriva čitav vidljivi spektar dostupan našem vidu.

CMYK prostor boja ima četiri kanala i to C – plavo, M – purpurno, Y – žuto i K – crno – i u uporabi je kod tiskanja na papir ili neku podlogu (CD, DVD, plastika…).

Ima još mnogo drugih prostora boja, a svi su oni kao i jezici kojima govore različiti narodi svijeta. Prevođenje nekog teksta (ili npr. poezije) iz jednoga jezika u neki drugi jezik može dati dobre rezultate (tj. shvatiti ćemo smisao), ali finese se izgube (ako je loš prijevod i smisao se mijenja, pa možemo dobiti pogrešnu informaciju ili predodžbu).

Kanali su brojčana prezentacija boja, a svaki prostor boja ima svoju matematiku. Prevođenje boja iz jednoga u drugi prostor boja uvijek donosi gubitke u kvaliteti, jer matematički proračuni biraju najsličnije zamjene boja ovisno o dubini boja (npr. 8 bita, 16 bita ili 32 bita po kanalu) i vrsti pretvorbe. Čak i višestruka pretvorba iz sRGB prostora boja u npr. AdobeRGB prostor boja (pa natrag u sRGB i tako nekoliko puta) može nepovratno degradirati definiciju boja na fotografiji, makar je rađena u istom RGB modelu boja.

Svaki model boja (RGB, Lab, CMYK itd.) ima karakteristični prostor boja i mnoštvo načina  (engl. color  mode), pa ćete na vaše fotografije već prilikom snimanja i prve obrade podataka unutar fotoaparata moći primijeniti sRGB ili AdobeRGB, a u naknadnoj obradi u računalu iz RAW podataka i ProPhoto RGB ili možda i neki noviji način definiranja boja. RAW podaci, tj. tzv digitalni negativ ima mnogo širi gamut (raspon, tj. prostor boja) nego što to današnji izlazni uređaji mogu prikazati (pisači ili zasloni računala). RAW podaci posjeduju skrivenu moć koju možemo prilagođavati do neke mjere bez vidljive degradacije kvalitete boja. Stoga je najbolje digitalne fotografije snimati i čuvati kao RAW datoteke (kad god to mogućnosti dopuštaju) jer su prostori boja svakog senzora veći od prostora boja izlaznih datoteka nakon obrade.

o