Izložbom Franje Bahovca Foto Galerija Lang gostuje u Ljubljani

Foto Galerija Lang  novu izlagačku sezonu započinje gostovanjem u ljubljanskoj galeriji ‘Avla’ izložbom fotografske baštine Franje Bahovca. Odabirom njegovih stereofotografija s početka 20.st., samoborska galerija Lang predstavlja medij fotografije u neobičnom izdanju 3D fotografija koje su se prije stotinjak godina zvane ‘stereo-fotografija’.Izborom od 38 fotografija, ljubljanska će se publika upoznati s ovim jedinstvenim opusom samoborskog fotografskog amatera iz vremena početka 20.st. čije fotografije (točnije – stareodijapozitivi) po svim karakteristikama imaju svoje ugledno mjesto u općoj povijesti ovog medija.

Franjo Bahovec (Samobor, 1851.-1924.) je bio lokalni amater u Samoboru, čije fotografije svjedoče svojedobno o ključnoj ulozi amatera u  razumijevanju i primjeni novog medija. Ne radi se samo o upotrebi stereofotografije kao tada – početkom 20.st. – novoj tehnologiji medija fotografije, već i o  posve novoj, svježoj vizualnoj kulturi. Njegove fotografije kako iz Samobora, tako i iz svijeta kojim je putovao, te fotografije koje je snimio u intimi privatnosti, obogaćuju hrvatsku fotografsku baštinu vrijednim prilogom. Zasluga za spas ovog izuzetno vrijednog materijala (gotovo u posljednji čas) pripada gosp. Josipu Horvatu iz Samobora, vrijednom sakupljaču lokalnih starina, i gđi. Mariji Tonković muzejskoj savjetnici Muzeja za umjetnost i obrt koja je Horvatov nalaz predstavila u Cro-Art klubu u Zagrebu 2007. godine.

Dio fotografskog opusa Franje Bahovca predstavila je i Foto Galerija Lang 2007. godine u okviru velike izložbe na temu akta u Hrvatskoj fotografiji, te na 45. zagrebačkom Salonu u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu u svibnju 2010.

Stereofotografija je izum sir. David Brewstera iz sredine 19.stoljeća. Jednostavnom optičkom napravom omogućena je iluzija pretvorbe dvodimenzionalne fotografske slike u trodimenzionalni prostornu iluziju. Stereofotografija (danas bi je nazvali 3D fotografija) bila je izuzetno popularna  između 1860.  do 1920. Mnogo se koristila za vrijeme I. Svjetskog rata kao pomoćno sredstvo u topografskom snimanju terena i određivanju taktike na bojištima.