Interakcija fotografije i povijesnoga vremena

DIGITALNA ESTETIKA I SUVREMENA UMJETNOST:

Interakcija fotografije i povijesnoga vremena

Sažetak:

U novoj ontologiji digitalnoga svijeta „privid“ se ne odnosi na iluziju istine u smislu varke, obmane ili tlapnje kao u tradicionalnoj ontologiji. Kompjutor nije aparat koji omogućava iluziju bijega od stvarnosti. Naprotiv, digitalni svijet nije razumljiv iz temeljnih estetskih pojmova tradicionalne metafizike kao što su mimeza i reprezentacija. Budući da je riječ o promjeni paradigme slike iz prikazivanja i predstavljanja onoga realnoga u tehnoimaginaciju ili konstrukciju virtualne realnosti u kojoj se digitalna slika događa kao umjetni život u svojem prostoru i vremenu, moguće je povući radikalne konstruktivističke postavke:
(1) subjekt postaje projektom alternativnih svjetova;
(2) nema više razlike između „istine“ i „privida“;
(3) tehnoznanosti i njihova moć vizualizacije svijeta stvaraju prostor virtualne realnosti umjetnosti kao estetske sfere novih tehnologija informacije-komunikacije;
(4) ljepota više nije „privid“ istine zato što više nema razlike između osjetilnosti fenomena i transcendentalne stvari-o-sebi koja omogućava ljepoti sjaj istine u djelatnosti subjekta;
(5) estetika u doba tehnoznanosti preuzima u svoje ruke dizajniranje ili stvaranje objekata kao imaterijalnih entiteta promjenjiva identiteta u skladu s promjenama tehnosfere kao jedinstva „doživljaja“ i „privida“ svijeta.

Nema sumnje da je pitanje estetike kao „doživljaja“ i „privida“ biti tehnosfere odgovor na pitanje o podrijetlu same razlike između dva svijeta. Flusser radikalizira svoju komunikologiju radikalnom postavkom da je svijet digitalnoga doba estetski doživljaj (od grčkoga aisthestai – doživjeti). Problem koji proizlazi iz ove tehnoznanstvene estetizacije svijeta jest u tome što nije jasno je li tehnosfera otuda „život“ ili „umjetnost“ svijeta, koji više ne potrebuje komunikaciju na temelju diskurzivnoga dijaloga, nego na pretpostavkama vizualne semiotike. Važno je istaknuti da se tehnoimaginacijom generiraju tehnoslike kao uvjet mogućnosti jedne posve drukčije komunikacije negoli je to bila paradigma literature i humanistike s knjigom u samome središtu. Umjetni karakter komunikacije u digitalno doba proizlazi iz samoga digitalnoga kôda nastaloga na temelju matematičke teorije komunikacije Shannona i Weavera.1 Kompjutorska vizualistika omogućuje prijenos tehnoslika na daljinu zato što su takve slike vizualizirani pojmovi. Pitanje o tome tko komunicira i je li ljudska komunikacija u digitalno doba „neposrednom“ čini se izlišnim stoga što je riječ o kompleksnoj okolini (interfaceu) umreženih strojeva mišljenja (umjetne inteligencije). Kada jezik postaje znakovnim pismom slike, koja je brojčano konstruirana ili, kao što to kaže Friedrich Kittler, izračunata, tada više ne postoji „ontologijska razlika“ između dva načina iskazivanja događaja logičke koherentnosti činjenica u realnosti. Analogni svijet ne samo da nestaje pred prodorom digitalnoga svijeta. Privid postaje istinom, a konstrukcija jedinim načinom tehnogeneze svjetova i komunikacije između njih. Je li tehnosfera samo drugo ime za estetski dizajn digitalnoga doba u kojem sve što jest postaje virtualnim događajem u mreži informacija?

prof.dr.Žarko Paić
Tekstilno-tehnološki fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Baruna Filipovića 28 a
10 000 Zagreb
e-mail: [email protected]

_________________________________
Bilješka o autoru

Žarko Paić rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa IMAGES: Journal for Visual Studies, međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik.
Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade KULTURKONTAKT iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva i Udruženja za promicanje filozofije. Voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta ZNANOST O SLICI: VIZUALIZACIJA I SUVREMENA UMJETNOST pri Centru za vizualne studije iz Zagreba.

BIBLIOGRAFIJA

Objavljene knjige:

  • Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993.
  • Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.
  • Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996.
  • Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997.
  • Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999.
  • Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000.
  • Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004.
  • Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005.
  • Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005.
  • Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006.
  • Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.
  • Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus – Plima, Zagreb – Ulcinj, 2006.
  • Projekt slobode: Jean-Paul Sartre – filozofija i angažman, Biblioteka časopisa „Nova Istra“, Pula, 2007.
  • (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre – filozofija in angažma, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007.
  • Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007.
  • Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007.
  • Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007.
  • Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008.
  • Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa TVRĐA, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009.
  • Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009.
  • Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009.
  • Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011.
  • Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013.