Gamut ili zašto je ponekad WYSIWYG* WYGIWYS

Cijeli dan ste proveli na terenu snimajući prekrasne motive. Kartice su vam prepune i jedva čekate da se bacite na obradu fotografija. Na monitoru fotoaparata se sve savršeno vidi, boje su briljantne, a na monitoru vašega računala nema ni traga intenzivnim bojama. Što se dogodilo? Možda vam je selektor prostora boja prebačen na Adobe RGB, a monitor računala može prikazati samo sRGB?

Digitalizacija fotografske tehnologije je proces koji je počeo 1981. godine pojavom fotoaparata Sony Mavica. Od tada do danas nastupile su revolucionarne promjene u tehnikama i pristupu. Neki su to svesrdno prihvatili, neki još pružaju otpor, no jedna stvar je neupitna – fotografija većeg formata je postala pristupačnija no ikad. U klasičnom procesu izrade fotografija veličine 100 x 70 cm bilo je potrebno malo dublje posegnuti u džep i imati ponekad debele živce pri objašnjavanju majstoru fotografu kakve ste boje zapravo Vi vidjeli. Može se reći da je danas kreativni proces nastajanja fotografije u vašim rukama, rukama autora.

Danas kupnjom HD televizora možete uživati u mnoštvu fotografija velikog formata ili čak imati na zidu kontinuiranu projekciju tisuća fotografija. Poželite li izraditi fotografiju velikog formata na papiru ili specijalnim medijima, kao što su platna s teksturom, dovoljno je otići u neki od servisa za ispis i voilà! – prekrasna fotografija prštavih boja krasi vašu sobu!

No je li sve tako jednostavno?

Jeste i nije, ovisno o vašim željama i nastojanjima.

Jednostavno je ako ste zadovoljni s automatskom preradom sRGB datoteke u CMYK ispis (Cyan – plava; Magenta -grimiz; Yellow – žuta; Key – ključna, tj. crna). Želite li raditi u Adobe RGB ili ProPhoto RGB prostoru boja ili možda CIE L*a*b* prostoru, tada je poželjno razumijevanje gamuta (gamut su sve boje koje neki uređaj ili medij može reproducirati.

Boje se definiraju kroz “prostor boja”. Ako su uređaji usklađeni prema prostoru boja, tada su boje koje se snimaju-reproduciraju-ispisuju podjednake (što je slučaj sa sRGB prostorom boja, koji je dogovoreni standard između proizvođača opreme: fotoaparat snima i prevodi RAW datoteke u sRGB, zaslon računala ih prikazuje kroz sRGB profil i pisač ih ispisuje prevodeći sRGB u CMYK). Kažemo da su boje konzistentne tijekom cijelog procesa.

Ali ako nisu usklađeni (npr. fotoaparat snima u AdobeRGB prostoru boja, a zaslon prikazuje sliku u sRGB prostoru boja, koji ima manji gamut, a pisač ispisuje u CMYK-u koji ima još manji gamut i  ima krivo podešeni modul za “mapiranje” boja (mapiranje je prevođenje boja u neki prostor užeg ili šireg raspona), vidjet ćemo različite boje. Ako je računalni program za reprodukciju fotografija namješten da “sažima” AdobeRGB na sRGB vidjeti ćemo jače boje na  zaslonu računala nego kad nema “mapiranja”.

Gamut_01

Gornja ilustracija prikazuje gamut našeg vida (tzv. “potkova” vidljivog spektra), a trokuti i amorfni oblik prikazuju gamut raznih  prezentacijskih sustava. Nerazumijevanje prostora boja može dovesti do toga da radite s bojama koje ni jedan uređaj ne može prikazati, a ni ispisati. Tu problematiku rješavaju ICC profili i pretvorbu iz sustava u sustav (prostor boja) programi za obradu fotografija izvode prema našim željama, potrebama ili prema unaprijed podešenim vrijednostima. Za početak je najbolje namjestiti zapisivanje fotografija u vašem fotoaparatu na sRGB, jer je to standard koji može dati zadovoljavajuće rezultate. Oni koji žele više najbolje je da fotografije spremaju kao RAW datoteke ili da prouče kako rade pisači na kojima namjeravaju ispisivati fotografije i da način obrade boja prilagode ispisnom uređaju (zaslon računala pri tom može krivo interpretirati boje, jer je prosječni zaslon računala prilagođen prema sRGB načinu prikazivanja boja, a samo zasloni profesionalne kvalitete i cijene mogu prikazati veći raspon boja).

Digitalni fotoaparati mogu raditi u različitim prostorima boja: sRGB, AdobeRGB, no najbolje je bilježiti fotografije u RAW formatu, jer se kod pretvorbe može birati prostor boja po želji. Tehnologija obrade se razvija i ako ste još do prije nekoliko godina bili uvjeravani da je Adobe RGB prostor boja za profesionalce, danas je to ProPhoto RGB, a sutra će biti nešto treće.

Najuobičajeniji je 8 bitni sRGB. Razvijen je od strane Microsofta i drugih proizvođača početkom devedesetih za konzistentno prikazivanje fotografija na uobičajenim CRT (katodnim) računalnim monitorima i prihvaćen je kao standard u digitalnoj fotografiji i internetu, industriji monitora i televizora. Pokriva nešto više od trećine vidljivog spektra. Postoje i monitori koji prikazuju puno širi spektar (10, 12 ili 14 bitni koji mogu prikazati do 98% Adobe RGB prostora boja), no cijena im je (trenutno) mnogo viša od 8 bitnih sRGB monitora i koriste se u grafičkoj industriji.


Ovako izgleda motiv snimljen u prostoru boja Adobe RGB i prikazan na sRGB monitoru sa (lijevo) i bez transformacije (desno) u sRGB..

Fotografija koju gledamo na monitoru ili televizoru u sRGB prostoru boja ima širi gamut od iste fotografije ispisane na papiru ili otisnute offset postupkom. Uzrok tome je što monitor boje stvara miješanjem obojenog svjetla, a CMYK ispis ili tisak stvara boje miješanjem tuševa ili tiskarskih boja na nekoj manje ili više reflektivnoj podlozi (papiru). Najkvalitetniji papiri imaju specijalni visokoreflektivni sloj koji boje čini intenzivnijima. (Najočitiji primjer slabo reflektivnog papira su novine. Boje u novinskom tisku su mnogo manje izražajne nego u kvalitetnom tisku na kvalitetnom papiru).


Ova ilustracija pokazuje koliko se boje mijenjaju prelaskom iz sRGB prostora boja (lijeva strana) u CMYK prostor boja (desno).
Gamut CMYK-a je manji od gamuta sRGB-a, pa su boje izgubile intenzitet. Problem je plava, ljubičasta, smeđa i pastelne boje.

Svaki prostor boja i tehnika prikaza (ispisa) ima svoje prednosti i mane:

  • CMYK može na papiru prikazati jaču žutu od npr. sRGB monitora, ali mu ljubičasta, smeđa i pastelne boje baš ne idu od ruke. Radite li pripremu fotografija za tisak ili CMYK pisač, poželjno je tim bojama ( kao i boji tena i sive tonove) prekontrolirati kakve postotke CMYK boja imaju i prilagoditi ih pomoću tablica Atlasa boja da biste dobili to što tražite. Uz to u tablicama možete vidjeti kako se zasićenje i nijansa boja na mat papirima razlikuju od zasićenja na sjajnom papiru ili na papirima s visokoreflektivnom površinom (nekima ta reflektivnost vremenom oslabi i požute);

  • sRGB je nenadmašan u Webu jer većina ljudi nema ugođene monitore. Također je bolji za internetske foto-servise ili foto-servise u prodajnim centrima. Bolji je i za sRGB pisače koji imaju 4 boje.

  • Za kvalitetan ispis pripremajte fotografije u ProPhoto RGB, Lab ili AdobeRGB prostoru boja, a ako trebate ispis manje kvalitete spremite datoteku u sRGB prostoru boja. (To se bez problema može uraditi u Photoshopu: Image > Mode > Convert to Profile). Ako se prostor boja ne izmjeni za web ili lošije pisače, zasićene boje biti će prigušene. Nije uputno iz sRGB prostora boja prebacivati u Adobe RGB jer će se smanjiti kvaliteta.

Ovo je odgovor u grubim crtama na pitanje zašto je WYSIWYG* WYGIWYS, tj. zašto “to što vidiš, to i dobiješ” postaje “to što dobiješ, to i vidiš”. o


*(WYSIWYG ? “what You see is what You get” – “to što vidiš to i dobiješ”, kratica koja označava nastojanje u stolnom nakladništvu da to što vidimo na kompjutorskom monitoru (pripremi) vidimo i na ispisu ili tisku i obratno)