Fotografija kao masovni medij (1)

Neki govore (prof. Tena Martinić) o šest osnovnih funkcija medija. To su informacijska funkcija, selekcijska funkcija, eksplikacijska funkcija, edukacijska, zabavna i estetska. Mogli bi reći da ljudi rabe masovne medije za zadovoljenje specifičnih ljudskih potreba u koje ubrajamo: informiranje, razvijanje socijalnih odnosa, potvrđivanje osobnog identiteta, zabavu, bijeg od zbilje i slično.

Iz toga proizlazi kako pojedinci medijske sadržaje rabe selektivno određujući ritam što i kada će gledati te izabirući sadržaj i teme koje će gledati, a što upućuje na aktivan odnos i ograničenost medijskog utjecaja na primatelja. S funkcijama medija je povezana i dilema pogoduju li mediji više razvoju kritičke ili autoritativne svijesti primatelja? Teoretičar Joseph Klapper je zaključio kako masovni mediji općenito više pridonose učvršćivanju prethodno postojećeg ljudskog ponašanja nego njegovoj promjeni. Naime, činjenica je da masovni mediji pokazuju tenedenciju podilaženja pretpostavljenom ukusu što većeg broja primatelja. Otuda i očekivanje da mediji uveliko pridonose održavanju uvriježenih stereotipa. Naravno ima i primjera, kako mediji drukčijom prezentacijom određenih sadržaja ipak ne pogoduju postojećim stereotipima. Činjenica, koja ostaje, je kako je suvremeno društvo sve bogatije medijima, a umnožavanje njihova sadržaja teži tome da zaokuplja sve veći broj ljudi i što više vremena, a što se događa na štetu nekih drugih aktivnosti i to ponajčešće socijalnih kontakata.

Međutim neka istraživanja (konkretno, Ilišin) masovnih medija u Hrvatskoj ukazuju na to kako ipak mediji bitno ne reduciraju socijalne kontakte posebice djece i mladeži. To znači da su djeci i mladeži socijalni kontakti s vršnjacima ipak važniji od masovnih medija. Druga se konstatacija odnosi kako kod nas masovni mediji u stanovitoj mjeri konkuriraju jedni drugima. Računalo konkurira televiziji, knjizi, tisku. To ukazuje na razlike između nazovimo to “zahtjevnijih” i “manje zahtjevnih” masovnih medija. Treće zanimljivo saznanje odnosi se na razlike u preferencijama muške i ženske djece. Dječaci u Hrvatskoj su više usmjereni na audiovizualne medije (televizija, film, računalo, fotografija), dok ipak djevojčice više zanima knjiga, tisak i radio, no to je vrijedno detaljnijeg istraživanja, barem po mišljenju autora ovog teksta.

Ponoviti ćemo i ovaj puta: što se tiče samog potencijalnog utjecaja medija, naročito na djecu i mladež on može biti i dobar i loš, ovisno o tome na koji je način medij rabljen. Pri tom je bitan odabir sadržaja koji se sluša, čita ili gleda, ako je riječ o pasivnom konzumiranju, odnosno i onda ako se medijima aktivno bavimo, medijski se i sami izražavajući.

Isto tako važno je organizirati i osmisliti vrijeme, kako bi se  istovremeno uživalo i u gledanju i slušanju medijskih programa, naravno i u aktivnom bavljenju njima, te istovremeno i u druženju s obitelji i bližnjima.

Gdje je, međutim u svemu tome fotografija?

(nastavak slijedi)

.

masmediji_01

masmediji_02

masmediji_05

masmediji_03

masmediji_04

masmediji_08

masmediji_06

masmediji_07


masmediji_09

Krešimir Mikić