Đurđevac – dvije izložbe

U petak 9. ožujka 2012. godine u 19 sati u galeriji Stari grad Đurđevac bit će otvorenje dviju izložbi: izložbe Fotokluba Zagreb povodom 120 godina djelovanja i godišnje klupske izložbe foto-kino kluba Drava iz Đurđevca.

120 godina Foto kluba Zagreb

KRATKA POVJESNICA

Nekoć davno, koncem nama dalekog devetnaestog stoljeća, kada je grad Zagreb bio tek maleni provincijski gradić na marginama austrijskog carstva, jedan grupa plemenitih ljudi, velika srca i mudrih glava, godine 1892. pod okriljem tadanjeg Društva umjetnosti, vidovito sagledavši dolazak novog vremena fotografije, osnovaše prvi Klub fotografah amateurah. To se dogodilo istovremeno kada je u Londonu osnovana grupacija «Linked ring» s isključivo umjetničkim ciljevima, a samo godinu dana nakon prve bečke izložbe umjetničke fotografije koja se općenito smatra početkom europskog fotoamaterskog pokreta. Bio je to istovremeno i početak organiziranog fotoamaterskog pokreta u Hrvatskoj.

Na taj je način maleni Zagreb istodobno s svjetskim i evropskim centrima Londonom i Bečom potvrdio svoj status europski relevantnog fotografskog centra. Stotinu i petnaest godina duge tradicije toga Kluba rezultiralo je stvaranjem niza povijesnih fotografskih imena, oblikovanjem novih generacija fotografa, značajnim nacionalnim izložbama, definiranjem pojma Zagrebačke fotografske škole , izložbenim uspjesima u zemlji i inozemstvu kao i utemeljenjem godine 1910. međunarodne izložbe fotografije, kasnije nazvane Zagreb salon. Od godine 1910. pa do godine 1913. ta je izložba održana dva puta, u Umjetničkom paviljonu. Prvi svjetski rat (1914.-1918.) prekida daljnje aktivnosti zagrebačkih ljubitelja fotografije.

Godine 1922. obnavlja se djelatnost zagrebačkih fotoamatera udruženih pod imenom Fotoklub Zagreb, koje se ime dalje zadržava do današnjih dana. No to je doba poratno, puno ekonomske i političke krize u novonastaloj državi pa Klub tek životari. Takvo stanje zadržava se sve do godine 1931. koja znači prekretnicu u klupskom životu.

Godine 1932. Klub priređuje I. izložbu umjetničke fotografije u Salonu Ullrich, godine 1933. Klub priređuje II. izložbu amaterske fotografije. godine 1934. Klub priređuje Jesenski salon umjetničke fotografije i opet u Salonu Ullrich, da bi već godine 1935. priredio Sveslavensku izložbu umjetničke fotografije, koja se smatra trećom međunarodnom izložbom umjetničke fotografije u Zagrebu i nastavak tradicije iz godine 1913. U vremenu od godine 1935. pa do godine 1940. Klub priređuje šest godina za redom međunarodne izložbe fotografije (III. do VIII. izložbe). Sve su bile održane u Umjetničkom paviljonu. Tih godina članovi Kluba izlažu na brojnim domaćim i inozemnim izložbama fotografije. Razvijaju i svoj zajednički specifični stil, skreću na sebe pažnju tadanje fotografske javnosti i dobivaju zajednički naziv Zagrebačka škola.

Bilo je to zlatno doba Fotokluba Zagreb, koga izuzetnu aktivnost u mnogome prekida Drugi svjetski rat. No i za vrijeme Drugog svjetskog rata Klub pokazuje svoju vitalnost i snagu. U tim ratnim godinama Klub priređuje IX. međunarodnu izložbu fotografije, (koja je kasnije poništena od jugoslavenskih komunističkih vlasti), te priređuje kolektivne klupske izložbe fotografije u Bratislavi, Bukureštu i Sofiji.

Godine 1938. na inicijativu Njemačkog fotoamaterskog saveza i Fotokluba Zagreb na I. međunarodnom kongresu za amatersku fotografiju, održanom u Beču, osnovana je Međunarodna fotoamaterska unija. Kakav je tada bio ugled Fotokluba Zagreb u svjetskim relacijama najbolje svjedoči činjenica da je za dopredsjednika Unije izabran tadanji tajnik Fotokluba Zagreb, August Frajtić. Slijedeće 1939. godine na inicijativu Fotokluba Zagreb, a uz suradnju fotoklubova iz Daruvara, Sušaka i Osijeka osnovan je Hrvatski fotoamaterski savez.

Savez je imao svoje sjedište u prostorijama Fotokluba Zagreb. Odmah po osnutku taj Savez razvija široku organizacijsku djelatnost, ali njegove aktivnosti prekida Drugi svjetski rat.

Odmah po svršetku Drugog svjetskog rata, u novim uvjetima i u novoj državi Klub nastavlja sa svojim predratnim aktivnostima i u najkraćem roku postaje i opet vodeći fotoklub u tadanjoj državi Jugoslaviji.

U pedesetim godinama predratna generacija polako napušta Klub. Dolazi jedna nova generacija, koja više nema zajedničkog kolektivnog obilježja ali zadržava sva ostala obilježja svoga Kluba, od visoke tehnike izradbe fotografija pa do najstrožih kriterija u odabiru svojih radova. Ta generacija kao i kasnije koje će doći obilježit će novi veliki uspon Fotokluba Zagreb, koji će svoj drugi najveći domet doseći koncem sedamdesetih godina.

U ovom kratkom sažetku nemoguće je detaljno nabrojati sve uspjehe i aktivnosti Fotokluba Zagreb, u razdoblju od Drugog svjetskog rata do danas. Radi toga ćemo spomenuti samo neka najznačajnija događanja.

Obzirom na visoki renome koji je uživao Fotoklub Zagreb već godine 1948. u Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) primaju se iz Fotokluba Zagreb dva stručna fotografa (Tošo Dabac i Marijan Szabo) i jedan fotoreporter (Mladen Grčević). Bila je to jezgra buduće Fotografske sekcije Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti (ULUPUH). Od tada do danas skoro dvije trećine članstva te Sekcije bili su ili jesu i članovi Fotokluba Zagreb.

Godine 1951. Fotoklub Zagreb nastavlja s održavanjem međunarodne izložbe fotografije, koja se održava sve do danas. Od trinaeste po redu (godine 1962.), na prijedlog članova kluba Branka Jereneića i Vladimira Solaričeka, na dalje ova izložba dobiva naziv Zagreb Salon.

Na poticaj Đure Griesbacha, legende zagrebačke fotografije, u drugoj polovini 5o-ih godina pri Fotoklubu Zagreb otvara se stalna izložbena galerija, mnoga desetljeća jedina te vrste u Zagrebu namijenjena isključivo fotografskim izložbama. Od tada do danas u toj galeriji izložili su svoje radove mnogi poznati fotografi, kako iz zemlje tako i iz inozemstva. Galerija danas djeluje pod nazivom Galerija fotografije Fotokluba Zagreb. Ima svoga voditelja, svoja pravila i umjetnički savjet.

Koncem 60-ih i tijekom 7o-ih godina Fotoklub Zagreb je neosporno najjača fotografska organizacija u okvirima tadanjeg Fotosaveza Jugoslavije, što se potvrdilo brojnim osvajanjima Kupa maršala Tita (predsjednika SFR Jugoslavije), najveće fotografske manifestacije u tadanjoj državi.

Fotoklub Zagreb je godine 1970. osnovao Zbirku hrvatske fotografije. Ta je zbirka registrirana godine 1990. kod tadanjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Zbirka danas sadrži preko 7.000 dragocjenih, često puta i unikatnih fotografija, od oko 350 autora iz cijele Hrvatske, od perioda iz 30-ih godina i tzv. Zagrebačke škole pa do današnjih dana. Zbirka se i dalje kontinuirano dopunjava. Zbirka ima usvojena pravila, svoga voditelja i umjetnički savjet.

Godine 1973. pri Fotoklubu Zagreb, na poticaj Đure Griesbacha, osniva se Ženska sekcija u kojoj isključivo djeluju i izlažu svoje radove članice Kluba. Bila je to, u to vrijeme u svjetskim relacijama, jedina takva ženska sekcija u kojoj isključivo djeluju i izlažu samo žene. Ta sekcija djeluje s velikim uspjehom sve do godine 1988. U toj sekciji tijekom 16 godina njenog postojanja izlagalo je čak 6o autorica, od kojih su mnoge poznati zagrebački fotografski umjetnici. U posljednje se vrijeme radi na ponovnom oživljavanju te Sekcije.

Godine 1974. na inicijativu Fotokluba Zagreb, te fotoamatera iz Slovenije, Austrije i Mađarske pokrenuta je izložba fotografije susjednih zemalja pod nazivom (koji će kasnije dobiti) Foto forum. Izložba je imala velikog utjecaja u zbližavanju fotografa susjednih zemalja, razmjeni iskustava i promicanju i unapređenju fotografije. Uz izložbu su se održavali “okrugli stolovi”, predavanja, diskusije i sl. Ova se izložba održala punih 20 godina, izmjenično u svim zemljama sudionicama, s velikim uspjehom. Zadnji puta je održana godine 1994. u Austriji. Razmišlja se o obnavljaju te izložbe.

Godine 1975. Fotoklub Zagreb ustanovljuje nagradu Tošo Dabac u spomen na

tog prerano preminulog hrvatskog fotografskog umjetnika. Nagrada se dodjeljuje svake godine najzaslužnijim fotografima, u Klubu izvan njega, za njihovo životno djelo u promicanju fotografske kulture. Od tada do današnjih dana ova se nagrada, jedanput godišnje, dodjeljuje u neprekidnom kontinuitetu.

Godine 1978. Fotoklub Zagreb tiska knjigu Almanah – zagrebačka fotografija u kojoj je sustavno obuhvaćena zagrebačka umjetnička fotografija od prvih početaka pa do datuma izdavanja knjige.

U želji da svoju Zbirku hrvatske fotografije učini dostupnu našoj kulturnoj javnosti u suradnji sa Uredništvom Vijenca, časopisa za kulturu Matice Hrvatske, od godine 2000. pa do 2005. u tom časopisu sa objavljivljuju kronološkim redom, radovi najznačajnijih autora iz te zbirke.

Godine 2000., u okvirima svoje redovne izdavačke djelatnosti, Fotoklub Zagreb tiska knjigu “Fotoklub Zagreb, 1892.-1992., prilozi za povjesnicu” autora Vladka Lozića.

Stalno prateći tehnološki napredak iz svijeta fotografije Fotoklub Zagreb je godine 2002., uz svoju 110-u obljetnicu, unutar svojih prostorija osnovao i Centar digitalne fotografije kako bi svojim članovima omogućio razvoj i u toj vrsti fotografije. Kroz početničke i napredne tečajeve članovi Kluba i ostali polaznici dobivaju potrebna znanja iz domene digitalne fotografije.

Godine 2003., i opet u okvirima svoje redovne izdavačke djelatnosti, Fotoklub Zagreb tiska novu knjigu autora Vladka Lozića pod nazivom “Fotoamaterski pokret u Hrvatskoj”.

Godine 2006. u suradnji sa Maticom hrvatskom iz Zagreba Fotoklub Zagreb tiska reprezentativnu fotomonografiju pod nazivom “Iz Zbirke hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb” na bazi istoimenog projekta, iz pera Vladka Lozića i Zdenka Kuzmića, realiziranog u Vijencu u vremenu od 2000. pa do 2005. godine. U toj je knjizi obuhvaćeno 111 autora od tridesetih godina pa do polovine osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Godine 2007. u povodu 115. obljetnice svoga postojanja Fotoklub Zagreb tiska fotomonografiju pod nazivom “Slike vremena” autora Zdenka Kuzmića, Vladka Lozića i Vinka Šebreka.

Godine 2009. Fotoklub Zagreb tiska knjigu “115 godina Fotokluba Zagreb” autora Vladka Lozića u kojoj je dat cjeloviti pregled 115 godina postojanja i povijesti toga kluba.

Godine 2010. u Muzeju Mimara u Zagrebu otvoren je jubilarni 33. Zagreb salon u povodu 100 održavanja te poznate međunarodne izložbe fotografije a u organizaciji Fotokluba Zagreb. Tom prigodom Predsjednik Republike Hrvatske dodijelio je Fotoklubu Zagreb Povelju Republike Hrvatske. Također u povodu toga jubileja Fotoklub Zagreb tiska knjigu “Stoljeće promidžbe fotografije” autora Vladka Lozića.


Mr.sc.Damir Tiljak