Dubrava – izložba fotografija: Željko Nemec – Hommage à Nadar

Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
Otvorenje izložbe: ponedjeljak, 10. travnja 2017. g. u 19 sati.
Izložba se može razgledati do 4. svibnja 2017. godine.

 

U ovo današnje vrijeme kad posvuda, pa i u fotografiji, prevladavaju suvremene tehnologije, kompjutori, mobiteli i selfiji, Željko Nemec je svojim ciklusom foto-portreta, pod nazivom Hommage à Nadar, želio iskazati poštovanje prema klasičnoj fotografiji i slavnom majstoru portreta Gaspardu Félixu Tournachonu, poznatijem pod pseudonimom Nadar (1820.–1910.). Nizom poznatih portreta istaknutih suvremenika, Nadar je ušao u povijest fotografije kao jedan od vrhunskih svjetskih portretnih fotografa, a njegov stil ostao je zabilježen kao svojevrsni „kanon“ klasične ljepote umjetničkog foto-portreta: ne samo po tome što je, uz znalačko vladanje metjeom, svoj izričaj gradio na jasno istaknutim likovno-estetskim principima, nego i po tome što je znao ući u karakter portretirane osobe. Postao je tako – i do danas mnogima ostao (pa tako i Željku Nemecu), uzor klasičnog pristupa portretnoj fotografiji i karakternog foto-portreta.

Nadar je, kako su ga mnogi opisali, bio „renesansno-svestrani čovjek 19. stoljeća“: pisac, umjetnik, karikaturist i fotograf, ali i aeronaut-balonist, kojeg je zanimala znanost, i koji je Jules Vernu poslužio kao inspiracija za likove u njegova dva romana. Oko Nadarova foto ateljea, na Boulevard des Capucines u Parizu, kojeg je otvorio 1854. godine, okupljala se umjetnička i intelektualna krema ondašnjeg vremena. Tamo je „foto-portretirao“ brojne slavne suvremenike iz svijeta likovne i glazbene umjetnosti, književnosti, kazališta, politike (Charlesa Baudelairea, Camillea CorotaHommage à Nadar, Gustava Courbeta, Eugènea Delacroixa, Franza Liszta, George Sand, Sarahe Bernhardt, Julesa Vernea, Théophila Gautiera, Émila Zolu, Gioacchina Rossinija, Giuseppea Verdija, Hectora Berlioza, Ivana Sergejeviča Turgenjeva…), uvijek na neutralnoj pozadini i u opuštenoj pozi. Imao je veliki dar za igranje svjetlom i sjenom i vrlo je dobro poznavao tehniku, pa je na „rembrandtovski“ osvijetljenom licu, na kojem su se živo isticale oči, znao majstorski uhvatiti duh i prirodu portretirane osobe. Njegovi portreti i danas, nakon više od 150 godina, djeluju na gledatelja svojom osobnošću, ali i neusiljenošću i prirodnošću, pa su zato bliski i razumljivi u svim prostorima i vremenima. A mnogima su, kao Željku Nemecu, uzor i inspiracija.

Bez obzira na veliku vremensku, prostornu, pa i kulturološku udaljenost od Nadara, Nemec s njim pronalazi mnoštvo bliskosti, ponajprije onih stvaralačkih: likovno-estetskih, znalačko-metjerskih… Slično Nadaru, on je također (ali na mnogo tiši, samozatajniji i skromniji način) umjetnički svestran autor, pa se pored fotografije (gdje se osim portreta okušao i u drugim žanrovima), bavi i slikarstvom, grafikom, animiranim i dokumentarnim filmom, grafičkim dizajnom… Ali – isto tako i pedagogijom. Premda nije neupućen u suvremenu računalnu tehnologiju, a znane su mu i sve tajne digitalne fotografije, kod foto-portretiranja ustrajni je i uvjereni klasičar, vjeran filmu i crno-bijeloj fotografiji. Kao educirani likovni umjetnik izgrađenih estetskih principa, senzibiliziran na likovnost, svijet doživljava vizualno, pa fotografska izražajna sredstva koristi na slikarski način, pogotovo svjetlo i sjenu. To osobito dolazi do izražaja u ovom ciklusu foto-portreta njegovih suvremenika, izvedenih klasičnom tehnikom (Hasselblad kamera, Ilford film), gdje je inspiriran Nadarom, ali ga, pritom, i na svoj način interpretira. Ciklus je strukturiran kao svojevrsni dnevnički portretni niz, pri čemu su portreti snimljeni u uvjetima prirodnog svijetla, i na neutralnoj pozadini (sličnost s Nadarom), kako bi se istaklo lice portretirane osobe i mimika, te tako što bolje ocrtala individualnost. Vizualni vokabular je tu sintetičan, jednostavan, sveden na govor bijeloga i crnoga, svjetla i sjene – i baš zbog toga izrazito ekspresivan, jer na licima portretiranih osoba, baš kao i kod Nadara (ili po uzoru na njega), stvara „rembrandtovske“ odnose zatamnjenja i zasjenjenja, čime se pojačava izražajnost, plasticitet i „vizualna opipljivost“. Uz to, u igri sjena, u grču ili osmijehu, u naboru čela ili u pogledu očiju, otkriva se priroda portretirane osobe, njezin karakter i njezino unutarnje stanje – emocije, energija, duhovnost, intima, referirajući se time, na autorski način, na Nadarovu portretistiku i njegov pristup portretnoj fotografiji.

Svojim ciklusom suvremenih foto-portreta realiziranih u čast Nadara, velikog francuskog fotografa druge polovice 19. stoljeća, Željko Nemec, kroz prizmu klasičnog povijesnog nasljeđa, priča o suvremenosti. I time komprimira prostore, vremena – i iskustva u sličnu vizualnu matricu, pritom nas intrigantno uvlačeći u čudesnu ambivalentnost individualne univerzalnosti, vječne aktualnosti i udaljene bliskosti. Ali, i u svoj svijet vlastite osobnosti i profesionalne vjerodostojnosti.

Višnja Slavica Gabout

Popis izloženih radova:
1. – 40. Portret, 2016., fotografija, 24×24 cm

O autoru:

Željko Nemec rođen je 1947. godine u Varaždinu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970. godine u grafičkoj klasi prof. Marijana Detonija . Kao animator i režiser crtanog filma radi u „Zagreb filmu“ od 1972. do 1982. godine, potom djeluje kao slobodni umjetnik- dizajner, da bi posljednjih petnaestak godina radio kao likovni pedagog. Voditelj je likovnog odjela, ogranka Samobor, Matice hrvatske. Zaljubljenik je u fotografiju, njome se bavi već duži niz godina, a u posljednje vrijeme vrlo intenzivno. Izlagao je dosad na dvadeset pet samostalnih i tridesetak skupnih izložbi (Galerija Lotrščak – Zagreb, Starogradska vijećnica – Zagreb, Gradska galerija – Krapina, Dvorac Bežanec, Galerija Lang – Samobor, Muzej grada Samobora, Galerija Prica – Samobor…).
Za svoj dosadašnji rad višestruko je nagrađivan (za dokumentarni i animirani film, za dizajn, za fotografiju), između ostalog nagradom Skupštine grada Zagreba za promicanje ljepote grada. Član je HDLU-a. Živi i radi u Samoboru.
E-pošta: [email protected]; [email protected]