Dodjela ULUPUH-ovih nagrada u 2012. godini

U utorak 18. prosinca u 12 sati u staroj gradskoj vijećnici, Ćirilometodska 5, u Zagrebu bit će dodjela ULUPUH-ovih nagrada u 2012. godini. Povodom šezdesetdruge godišnjice od osnutka ULUPUH-a, ULUPUH pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba i predsjednika Skupštine Davora Bernardića dodjeljuje Veliku nagradu ULUPUH-a za životno djelo, Nagradu za najbolju izložbu u 2012. godini te Nagradu za najboljeg mladog umjetnika.

U utorak 18. prosinca u 12 sati u staroj gradskoj vijećnici, Ćirilometodska 5, u Zagrebu bit će dodjela ULUPUH-ovih nagrada u 2012. godini.

Povodom šezdesetdruge godišnjice od osnutka ULUPUH-a, ULUPUH pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba i predsjednika Skupštine Davora Bernardića dodjeljuje Veliku nagradu ULUPUH-a za životno djelo, Nagradu za najbolju izložbu u 2012. godini te Nagradu za najboljeg mladog umjetnika.

Upravni odbor i Umjetnički savjet ULUPUH-a donio je odluku da se:

• Nagrada za životno djelo dodijeli Bruni Šišiću;
• Godišnja nagrada za najbolju izložbu dodjeli izložbi Zgraf11 – međunarodnoj izložbi grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija;
• Nagrada za najboljeg mladog umjetnika dodijeli Ivi Lulić.

Nagrade će se uručiti na prigodnoj svečanosti u utorak, 18. prosinca 2012. u 12 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu (Ulica Sv. Ćirila i Metoda 5).

Pored dodjele nagrada uručiti će se ULUPUH-ovo godišnje priznanje za poseban doprinos ugledu udruge Ani Lendvaj i Muniri Serdarević.
Počasnim članovima ULUPUH-a ove će se godine proglasiti Boris Bućan i Latica Ivanišević.

Nagrade će uručiti predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba gospodin Davor Bernardić.
Godišnja priznanja i proglašenje počasnih članova ULUPUH-a uručiti će gospođa Višnja Slavica Gabout, predsjednica Umjetničkog savjeta ULUPUH-a.

Obrazloženje nagrada:

Velika nagrada za životno djelo

Životno djelo dr. sc. Brune Šišića može se najkraće opisati kao stalna briga za afirmacijom, očuvanjem i obnovom dubrovačkog renesansnog vrtnog nasljeđa.

Rođen je u Dubrovniku 3. lipnja 1927.g. Diplomirao je 1950.g. na tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Već je svoj poslijediplomski studij Oblikovanja pejzaža završio magistarskim radom Restauracija i revitalizacija dubrovačkog renesansnog vrta (1974.) (bila je to prva autorska objava znanstvenog pojma „dubrovački renesansni vrt“). Istu temu je odabrao i proširio u doktorskoj disertaciji Dubrovački vrt – tipološka osobitost u vrtnoj umjetnosti renesanse (1986.), postavljajući načela obnove ove vrijedne baštine. Za mnoge vrtove je izradio projekte obnove (Lokrum, Trsteno, Sorkočević u Komolcu, Hektorović u Starom gradu na Hvaru, Sorkočević na Lapadu u Dubrovniku i dr.), a 1977. je na skupu ICOMOS prvi put predstavio dubrovačke renesansne vrtove međunarodnoj javnosti. Nastavio je znanstveni rad u Centru za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku čiji je osnivač 1982. i kojega je bio dugogodišnji voditelj. U prosincu 1991.g., za vrijeme bombardiranja Dubrovnika, Centar je izgorio zajedno sa čitavom građom i sredstvima no 1997.g. obnovio ga je i nastavio ga voditi.
Pored brojnih radnih skica i crteža, Bruno Šišić izradio je više od stotinu projekata vrtne i krajobrazne arhitekture za javne vrtove i perivoje u Dubrovniku, za zelene prostore stambenih odnosno turističkih objekata i zona na dubrovačkom i širem području. Kroz rad i projektiranje produbljivao je spoznaje o primorskim i posebno južnojadranskim krajobrazima te na tome temeljio pristup oblikovanju i uređivanju dubrovačkih vrtova, i krajobraza uopće. Od pisanih radova objavio je stotinjak stručnih i znanstvenih članaka i studija s područja krajobraznog oblikovanja, zaštite krajobraza, istraživanja povijesnih vrtova te povijesnog vrtnog urbanizma.

Taj plodan znanstveni rad rezultirao je zaista nezaobilaznim knjigama: Obnova dubrovačkog renesansnog vrta (1981.), Dubrovački renesansni vrt (1991.), Vrtovi prostori povijesnog predgrađa grada Dubrovnika od Pila do Boninova (2003.), Dubrovnik Renaisance Gardens (2008.). Bio je aktivan u borbi da se naša vrtna arhitektura prepozna i unaprijedi, te je stalno upozoravao na neosjetljivost javnosti, uprave i investitora, na kulturne vrijednosti nekadašnjih umjetnički oblikovanih parkova, koji nebrigom propadaju, a time se gubi i ukupno kulturno ozračje prostora. I danas je prvi koji će braniti vrt Gundulićevog ljetnikovca u Gružu npr., i zauzimati se da se ne dogode urbanističke pogreške.
Od 1955.-1997.g. Bruno Šišić bio član je Hrvatskog hortikulturnog udruženja i njegovih tijela. Jedan je od osnivača (Dubrovnik, 1983.) te član predsjedništva Društva krajobraznih arhitekata Jugoslavije do njegova raspuštanja 1991. Član je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata od osnivanja 1991. Član je ULUPUH-a od 1978. godine (Sekcija za krajobraznu arhitekturu) – 35 godina.

Za stručni i znanstveni doprinos Bruno Šišić primio je više priznanja, među kojima Orden za zasluge sa srebrnim zracima (1979.), priznanje Fakulteta Poljoprivrednih znanosti (1989.), nagrada Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja RH t.zv. “Eko-Oskar”(2001.), priznanje Grada Dubrovnika (2002.), zahvalnica ULUPUH-a (2003.), zahvalnica Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku (2009.), a kao posljednja nagrada, ona koja uokviruje njegov svestran opus, svakako je Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije za životno djelo (2010.), za neprocjenjiv doprinos krajobraznom uređenju, očuvanju prirodne i kulturne baštine na širem dubrovačkom području.
Za njegov cjelokupni publicistički, stručni, znanstveni i umjetnički rad ULUPUH mu ove godine dodjeljuje nagradu za životno djelo.

Nagrada za najbolju izložbu u 2012. godini

Zgraf11, međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija
15.03.2012. – 05.04.2012.
Zagreb; Dom HDLU / MSU / SC / Galerija ULUPUH / Galerija Permanenta
www.zgraf.hr

Jedanaesto izdanje Zgraf-a, međunarodne manifestacije grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija, održalo se od 15. ožujka do 5. travnja 2012. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba. U Domu HDLU bila je postavljena glavna revijalna izložba međunarodno selektiranih radova nastalih unatrag tri godine te tematska izložba „Danas je jučer bila budućnost“, prema koncepciji i u selekciji gosta teoretičara Dejana Kršića. U Muzeju suvremene umjetnosti bila je postavljena izložba plakata švicarskog dizajnera Niklausa Troxlera, dobitnika Grand Prixa Zgraf 10. Iskustvo prošlih Zgrafova pokazalo je potrebu za uključivanjem studentskih radova, pa je novina ovogodišnjeg Zgrafa, a ujedno i realizacija ranijih težnji, bio program EduZgraf – obrazovni program i kreativna platforma namijenjena domaćim i međunarodnim studentima dizajna i vizualnih komunikacija, te dizajnerima na profesionalnim počecima. Program se sastojao od tri dijela: EduZgraf studentska izložba, EduZgraf stručne radionice i EduZgraf večeri, prema koncepciji i u realizaciji kustosica Ivane Meštrov i Mihaele Richter.

Uz brojne svjetski ugledne dizajnere i teoretičare dizajna koji su sudjelovali u programu kao članovi žirija i predavači, pružena je jedinstvena, još uvijek tek svake treće godine ostvariva prilika da se najširoj ali i stručnoj javnosti ne samo omogući neposredan uvid u međunarodnu grafičku produkciju, već i da se domaći dizajn dodatno valorizira postavljanjem u neposredan odnos s aktualnim svjetskim dostignućima i trendovima. To su „tradicionalni“ postulati ove manifestacije koja se trijenalno održava od 1975. godine. No, ovogodišnji je Zgraf tematskom izložbom „Danas je jučer bila budućnost“ kao i novim programom EduZgraf za studente svoj pogled usmjerio u budućnost – (samo) kritički se osvrnuvši na vlastitu povijest i mjesto u društvu, zapitao se o karakteru i značenju dizajna kao profesije danas. Kako se u uvjetima duboke strukturne krize globaliziranog postindustrijskog društva oduprijeti redukciji shvaćanja pojma i prakse dizajna? Koje su mogućnosti kritičke prakse dizajna danas? Kakva je tu uloga i potencijal obrazovanja za dizajn i edukacije putem dizajna? Dejan Kršić, gost teoretičar Zgrafa11, ovako je to formulirao u katalogu manifestacije: „Naše današnje djelovanje određuje historijski smisao prošlih zbivanja, ili, da to kažemo referirajući istodobno na Venturinija i Alaina Badoiua, hoće li nešto uistinu postati, biti prepoznato kao Događaj. Budući razvoj, što će biti sutra, ovisi o našoj današnjoj aktivnosti i našoj pasivnosti. Sve projekcije budućnosti se, i uz najbolje namjere, često izjalove. Stvari odu drugim tokom. Ali u pravo u ovom svakodnevnom „Danas“ leži konkretna mogućnost djelovanja, ono što određuje sudbinu prošlog i izglede budućeg.“

Zgraf11 – međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija

  • gost teoretičar: Dejan Kršić
  • izvršna direktorica: Egle Vošten
  • izvršni odbor: Mario Aničić, Ivan Klisurić, Ana Kunej, Sanja Rocco, Zlatka Salopek, Igor Stanišljević, Goran Martin Štimac
  • EduZgraf: Ivana Meštrov i Mihaela Richter
  • vizualni identitet Zgrafa 11: Damir Bralić
  • autorica likovnog postava glavne izložbe u HDLU: Nika Pavlinek
  • partneri: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb; Studentski centar – Kultura promjene; HDLU; Sveučilište u Zagrebu – Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu; Dizajn vizualnih komunikacija, UMAS, Split; Hrvatska gospodarska komora; AICA; HDD
  • pokrovitelji: ICOGRADA; Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Grad Zagreb – ured za kulturu, obrazovanje i šport; Gradska skupština Grada Zagreba; Pro Helvetia – the Swiss Arts Council; British Council; Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske
  • sponzori:Printera grupa, Igepa group, green studio, FED, Zagreb montaža grupa, Hitra produkcija knjiga d.o.o., WEB2PRINT, Offset NP GTO tisak, KOPITO, Cerovski, Palace hotel Zagreb, BBDO, Paprenjak, presscut, Kunsttrans, Croatian art project, KOART, Segra, MO elektro gradnja
  • Medijski pokrovitelji: Jutarnji list, Globus, tportal.hr, Zarez, pogledaj.to

Nagrada za najboljeg mladog umjetnika

Iva Lulić, članica Sekcije za fotografiju ULUPUH-a, rođena je 1979. godine. Fotografsku je naobrazbu stekla na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu – Studij dizajna, gdje je slušala i polagala trogodišnji izborni kolegij „Fotografija i film“. Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. godine, djelujući kao freelance fotografkinja.

Njezin rad postaje široko zapažen na hrvatskoj likovnoj sceni otkad u suradnji s Dječjim domom Vladimir Nazor u Karlovcu, nakon sudjelovanja na ZILIK-u 2010., razvija svoj umjetnički fotografski ciklus „Vile i vilenjaci Artusi“ kao interdisciplinarni projekt, u kojem uspijeva znalački spojiti kvalitetan fotografski (ali i scenografski) rad, s elementima socijalnog, humanitarnog i edukativnog djelovanja. Radeći s djecom na projektu i potičući njihovu kreativnost i inovativnost, realizirala je do sada u sklopu toga projekta veliki broj fotografija, u kojima je uspjela vizualizirati jedan poseban svijet iz mašte.

Svijet u kojem se susreću realno i bajkovito i na poetski način isprepliću san i java. Iva Lulić je to postigla znalačkom razradom koncepta, te promišljenim likovnim korištenjem svjetla i boje u fotografiji, kao i pronicljivom igrom očišta (odozgo, odozdo), pa u njezinim prozračnim i realno-nerealnim fotografskim pričama o vilama i vilenjacima sve neprimjetno „otklizava“ u jednu drugu dimenziju, u jedno drugo vrijeme i jedan drugi prostor. U prostor i vrijeme gdje ne postoji nemoguće i gdje vlada vječna dječja vedrina, radost, optimizam i životni vitalizam. Zato u nekoj današnjoj neprivlačnoj svakodnevici Ivin svijet „Artusa“ gotovo svakoga inspirira, intrigira i razgaljuje. Ne samo djecu, nego i nas odrasle, aktivirajući u nama neke davno uspavane senzore – i sjećanja na djetinjstvo.

Autor teksta: ULUPUH