Dobra fotografija – kako odrediti što je? (10)

Osim klasičnog fotografiranja, svakom autoru je vrlo bitno kako će prezentirati svoj rad, kako će privući pozornost gledatelja na neku fotografiju ili fotografije. Potpuno neovisno, govorimo li o izložbi, objavljivanju u nekoj knjizi ili u novinama, o fotografiji na internetu, ono što je uvijek neophodno je komunikacijska sposobnost: morate naime biti u stanju odabrati fotografiju koju želite predstaviti i osigurati uz nju sve dodatne potrebite informacije.

Osim klasičnog fotografiranja, svakom autoru je vrlo bitno kako će prezentirati svoj rad, kako će privući pozornost gledatelja na neku fotografiju ili fotografije. Potpuno neovisno, govorimo li o izložbi, objavljivanju u nekoj knjizi ili u novinama, o fotografiji na internetu, ono što je uvijek neophodno je komunikacijska sposobnost: morate naime biti u stanju odabrati fotografiju koju želite predstaviti i osigurati uz nju sve dodatne potrebite informacije.

Temeljno pitanje je vijek trajanja fotografije. Autor je obvezatan osigurati trajanje fotografije, ovisno o svrsi kojoj je fotografija namijenjena. U tom smislu treba dobro proučiti razne postupke produženja vijeka fotografije, uključujući i tehniku kaširanja.

Vlaga iz zraka i različite manipulacije mogu oštetiti fotografiju. Kaširanjem to možemo spriječiti.

Sljedeći korak koji je isto vrlo važan je kako skrenuti pozornosti na autora fotografije. Treba objavljivati što više, tako da se vaše ime često pojavljuje u lokalnim novinama, na internetu, na izloženim fotografijama u kafićima, na izložbama…

Izuzetno je bitno međutim da se fotografski uradci prezentiraju na najbolji mogući način, pri čemu je poglavito važna urednost. Primjerice, odabir podloge na kojoj će se nalaziti fotografija, bitan je čimbenik, spomenimo samo taj detalj.

Svaki fotograf koji imalo drži do sebe izraditi će portfolio, dakle svoju mapu s fotografijama. Dobar je savjet da ona ne sadrži previše fotografija, okvirno 20 do 25.

Pokažite takvu mapu umjetničkim direktorima, galeristima, umjetnicima iz drugih područja, kako bi čuli njihove, pretpostavljamo dobronamjerne komentare, pa čak i onda kad se ne slažete s njihovim mišljenjem. Prije nego se odlučite na takav „hrabri korak“ predstavljanja, pripremite pametne odgovore, na sva moguća pitanja osoba kojima planirate pokazati fotografije. Kad je riječ o dokumentarističkim fotografskim zapisima preporuča se objasniti zašto se netko odlučio baš za taj projekt, što se želi postići tim fotografijama, na koje se probleme nailazilo pri realizaciji (iako i ovdje treba napomenuti, da promatrača fotografije najčešće ne zanimaju uvjeti snimanja), koja su fotografije u seriji posebice važne, tko je eventualno utjecao na autora (misli se na druge fotografe), i tako dalje.

Posebno je pitanje izlaganje na izložbama, jer to je ipak kruna rada svakog fotografa – imati svoju izložbu, izlagati. Stoga, o tome, više u sljedećem nastavku.

(nastavak slijedi)

Krešimir Mikić