ABeCeDa – Zašto uopće fotkamo?

Složiti ćete se. Rijetko tko uzima prazan list papira sa željom da nešto napiše, a da pri tom ne zna piše li pjesmu, pismo ili izvješće o broju prodanih knjiga. Kod fotografije, međutim, može se dogoditi da je nešto snimljeno, a da autor-fotograf pojma nema koji je stvarni razlog snimanja bio.

Ponekad fotografiramo iz socijalnih, ali ujedno i osobnih razloga, kako bi trajno zabilježili bitne osobe u našem životu, odnosno važne događaje, onemogućili da se zaborave.

Kad je pak u fotografiji vidljiv socijalni, politički i moralni stav, stanoviti angažman koji bi trebao i promatrača fotografije potaknuti barem na uočavanje problema, odnosno eventualnu akciju, govorimo o pravoj socijalnoj fotografiji.

Reklamna fotografija nužno treba učiniti poželjnim, željenim, predmet, ambijent ili ugođaj. Oni na fotografiji trebaju izgledati atraktivno, jednom rječju moraju privući pozornost.

Za reportažnu fotografiju vrijede neki drugi kriteriji. Bitno je odabrati jedan događaj od mnoštva, odabrati pravo vrijeme i mjesto sa kojeg se snima. U ovom slučaju bilo bi bitno ostati maksimalno objektivan, obzirom na društveni položaj fotografa, njegovu političku orijentaciju, religijsku opredijeljenost, predrasude i drugo.

Snimajući portrete nije beznačajno snimamo li osobu kad je vesela, tužna, zaposlena ili u trenutku odmora… Svaka od tih situacija nosi mogućnost manipulacije. Fotograf mora biti svjestan svoje odgovornosti, neovisno o svojim stavovima i uvjerenjima.

Primijenjena fotografija, odnosno tehnička, kako ju nekad zovu, nema umjetničkih pretenzija, ali služi u znanstvene svrhe. Tada je bitan precizan odnos prema motivu jer je bitno postići materijalnu realističnost.

Danas u digitalno doba se nužno moramo zapitati koliko još vrijede konstatacije poput “kamera nikad ne laže” ili “fotografska istina”?

Čovjek teži lijepim stvarima, pa tako i lijepim fotografijama. Ponekad se snima zbog ljepote same. Fotograf bi trebao biti svjestan tog cilja, koji može prijeći u besmisleni esteticizam. Osim toga trebamo znati da ljepota potpada pod subjektivno poimanje, pa nešto što je nama lijepo ne znači da će se sviđati i nekom drugom.

Postoje fotografi koji stvaraju potpuno oslobođeni od komercijalnosti u fotografiji, odnosno umjetničkih stremljenja. Oni fotografiraju iz duše (jer i to se može), krajnje autorski, što je rezultat njihove osobne potrebe za stvaralaštvom i osobnim viđenjem, opsjednutosti pojedinim motivom.

Fotografija može imati i druge funkcije. Može biti mješavina realizma i fikcije, znanosti i umjetnosti, komunikativnosti i nekomunikativnosti.

Na fotografiju mogu utjecati i oni koji uopće nisu nazočili snimanju, primjerice dizajneri, urednici u novinama i drugi. Fotograf je u njihovoj milosti ili nemilosti.

Odnos prema fotografiji mijenjao se tijekom vremena, no o tome više sljedeći puta.

Odabranim fotografijama želimo prikazati najčešće funkcije fotografije.

obiteljska_fotografija
Obiteljska fotografija


socijalna_fotografija
Socijalna fotografija


reklamna_fotografija
Reklamna fotografija


rreportazna_fotografija
Reportažna fotografija


autorska_fotografija
Autorska fotografija


industrijska_fotografija
Industrijska fotografija


primijenjena_fotografija
Kompozitna fotografija


Krešimir Mikić