ABeCeDa – Svjetlo u fotografiji (5)

Promjene dnevnog svjetla kriju čarobne, veličanstvene učinke, ali i poteškoće. Posebice za fotografa. Nekad se mislilo da je upravo podne najpovoljnije vrijeme za snimanje, no to je pogrešno. Tijekom dana mijenja se kakvoća svjetla, od mekanog (koloristički prigušenih nijansa u rano jutro, kad je sunce još nisko na obzoru), do tvrdog, kontrastnog (u podne, kada se sunce podiže), pa do iznimno toplih, žarkih boja u suton, kada ponovno imamo sličan položaj sunca kao što je to bilo u početku novoga dana.

Kakvoća svjetla, međutim, ne ovisi samo o dobu dana, nego to određuje i stupanj pokrivenosti nebeskog svoda oblacima, zatim smjer svjetla, kut pod kojim pada na motiv, je li izravno ili raspršeno (difuzno). Primjerice, nije jednako kad sunce prodire kroz krošnju drveća (lišće), odnosno kad je oblačan ili sunčan dan. Svjetlosni je intenzitet u podne najveći i stoga, može se misliti, i najpovoljniji za snimanje, no to je pogrešno.


Nekad, kad su filmovi bili niske osjetljivosti, fotografi su mislili da je upravo podne idealno doba dana za snimanje. Kad je sunce u zenitu veoma je visok kontrast svjetla i to stvara brojne probleme, od određivanja ekspozicije do cjelokupnog izgleda fotografije u završnici, jer pri takvom svjetlu, motivi često izgledaju ružno. Mjerenje svjetla, tamnih ili svijetlih dijelova, neće rezultirati dobrim vrijednostima. Ako se mjere svijetli dijelovi, crnine (tamni dijelovi) bit će neprozirni, bez uočljivih detalja (primjerice, crna dlaka neke životinje izgledat će na fotografiji, kao tamna ploha (2), s time da se neće moći uočiti detalji dlake), dok će mjerenje tamnih dijelova ili sjena za posljedicu imati “pregorene”  bijele, svijetle dijelove fotografije (sada su one bez detalja) i boje koje su krajnje nezasićene (1).

Ako se fotograf odluči za kompromis, neko srednje rješenje za ekspozicijske parametre koji vrijede za svijetle dijelove (primjerice, 1/125 sekunde i zaslon f:16) i tamne (1/125 i zaslon f:4), te se fotografira pri 1/125 sekunde i zaslonu f:8, fotografija će biti nezadovoljavajuće kakvoće, i u jednom i u drugom smjeru (mislimo na svjetlo i na tamu). Baš zato treba izbjegavati takve visokokontrastne situacije. Upravo odmak od podnevnog svjetla, rano izjutra ili kasno popodne, oblačan i kišovit dan, vašim će fotografijama udahnuti ono  “nešto”, drugačije, one će sadržavati ono što zovemo ugođajnošću.

Uočili ste da smo u ovom tekstu govorili malo više o tehnici, a manje o estetici. Bilo je to nužno stoga što ekspoziciju smatramo ne samo tehničkim čimbenikom u fotografiji, već i stvaralačkim, no o tome jednom drugom prigodom.

(nastavak slijedi)

Krešimir Mikić