ABeCeDa – Objektivi (2)

U nastavku teksta o objektivima, bitno je još spomenuti važnu karakteristiku svakog objektiva, a to je svjetlosna jakost objektiva. Svaki objektiv naime ima najveći otvor objektiva – blendu, kada propušta najveću količinu svjetla na film ili neki drugi nosač slike. Što je taj početni otvor veći (manji broj) moguće je snimanje u lošijim svjetlosnim uvjetima, jer je taj objektiv “svjetlosno osjetljiviji”.

To praktički znači da je objektiv čiji je primjerice prvi otvor 1:4 (nakon čega slijede otvori 1:5,6; 1:8 i tako dalje) svjetlosno “slabiji” od onog čiji je otvor 1:2. Danas, u doba “digitalije”, to je donekle možda (?) i manje važno, jer se svjetlosna jakost objektiva može odmah, tijekom snimanja, korigirati promjenom osjetljivosti – ISO vrijednosti, no o tome ćemo više pisati u temi – ekspozicija.

Nekoliko varijanti srednjeg objektiva: 1 je izuzetno malen i praktičan, tzv. “palačinka” objektiv (eng.pancake), 2 je objektiv s f/1,8, jednostavne konstrukcije i odlične optike što ga čini dostupnim svakom fotografu, 3 ima veći otvor zaslona, a i volumen i cijena su mu veći od prethodna dva modela. Odličan je za snimanje pri slabom svjetlu i na kraju je varijanta srednjeg objektiva s otvorom zaslona f/1,2 što ga svrstava u ezoterične primjerke (i po cijeni i po poetskom bokehu).

Objektiv koji vidi poput našeg oka, posebice obzirom na vidni kut, reprodukciju oblika,veličina i dubine je srednji objektiv. Obzirom na žarišnu duljinu kod “maloformatnog” formata, ona iznosi 50mm, odnosno u vrijednosti koja je kod digitalnog snimanja ovisna o dimenzijama senzora slike. Neki smatraju da će fotografija snimljena tim objektivom djelovati nezanimljivo, dokumentaristički, “prenormalno”, uobičajeno… To se naročito može čuti danas, kad se u svemu, pa tako i u fotografskom izražavanju, teži neobičnom, nekoj vrsti otklona od uobičajenoga. Upravo stoga često se ovim objektivom snimaju dokumentarne fotografije koje su najbliže realnom životu, odnosmo reprodukcije zbilje na taj način.

Kod srednjeg objektiva u potpunosti su sačuvani prostorni odnosi i zbog toga fotografiju ne treba procjeniti kao “dosadnu”.

Uskokutnik ili teleobjektiv je objektiv čiji je vidni kut malen, znatno manji od vidnog kuta našeg oka, minimalno 35 stupnjeva. Obilježje ovog objektiva čija je žarišna duljina veće od žarišne duljine srednjeg objektiva (kod malog formata to je od  ca. 75 mm na više), koje uočavaju i laici, jest činjenica da približava udaljene objekte (osobe ili predmete).

Fotografiju snimio: Wynand van Poortvliet,, a preuzeta je na unsplash.com

Slijedeća je karakteristika da smanjuje prostor između planova u fotografiji. Prednji plan, srednji i pozadina bivaju “nabijeni” jedan na drugi, bez međuprostora. Fotografija snimljena uskokutnikom izgleda kao da je lik u prednjem planu stopljen s pozadinom. To je posljedica male dubinske oštrine (kod srednjeg objektiva oštrina u dubinu je uobičajena) i u tom slučaju govorimo o plošnoj slici. Uskokutnik je posebice osjetljiv i na razne atmosferske pojave, kao što su isparavanje, izmaglica, prašina, takozvani vrući valovi i sl., što takav objektiv, sve registrira. Uskokutnik maksimalno ističe motiv (pozadina ne smeta, omogućava koncentraciju na motiv).

Fotografiju snimio: Ross-Sokolovski, a preuzeta je na unsplash.com

Fotografije koje su nastale uz uporabu uskokutnika izgledaju drugačije nego što taj isti motiv vidi naše oko, te je upravo to činjenica koja oduševljava promatrače tih snimaka. Uskokutnik zbog plošnosti kao posljedice optičke konstrukcije, stvara poetični, lirski ugođaj ali se istodobno, zbog ukidanja planova unutar fotografije, mogu postići i depresivni ugođaji, izraziti usamljenost, otuđenje i još mnogo toga, sve ovisno o motivu, situaciji koja se fotografira. Kada ćemo uskoro analizirati radove čitatelja ovog portala, uvijek ćemo pisati i o estetskoj primjeni pojedinog objektiva.

 


Mali džepni uskokutnik se danas može montirati i na iPhone, no za ozbiljnije fotoaparate su uskokutnici većih dimenzija kao što je i ovaj ekstremni na slici desno, što može biti otežavajuća okolnost pri transportu i držanju u ruci.

(nastavak slijedi)

Krešimir Mikić