ABeCeDa – Fotografija i društvo (2)

Šezdesetih godina prošlog stoljeća započinje podučavanje o fotografiji na srednjim školama i na visokoškolskim ustanovama, te se fotografija počinje promatrati kao umjetnost, a ne samo kao zanat ili alat za neke druge umjetnosti i projekte. U tome je prednjačio SAD gdje se fotografija povezuje sa dizajnom, ali isto tako i sa komunikacijskim znanostima i sociološkim istraživanjima.

U to vrijeme, međutim, još uvijek ne postoje fotografske galerije gdje bi se fotografija tretirala ravnopravno sa drugim umjetnostima. Običaj da se prodaju vrijedne fotografije tada još ne postoji. Situacija se mijenja tek okvirno deset godina kasnije.

Fotografija sedamdesetih godina prošlog stoljeća nalazi svoje mjesto kod izdavača koji izdaju fotomonografije nekih autora, u galerijama se priređuju fotografske izložbe. Takozvani „Fine Prints” stvaraju publiku koja je spremna kupiti fotografiju i to smatra dobrom investicijom novca. Umjetnički muzeji odjednom otkrivaju nekad poznate, skoro zaboravljene fotografe, kao što su Bill Brandt, Minor White i André Kertész, a kao izlagači se pojavljuju i prvi priznati umjetnici fotografije u boji, kao što su William Eggleston i Stephen Shore.

Osamdesetih godina fotografski materijali su sve kvalitetniji, a i cijenom su prihvatljiviji. Razvila se i tehnika laboratorija sa dobrim povećanjima. Ljudi snimaju u boji sve češće i češće, te se boja počinje priznavati potpuno ravnopravno do tada dominantnoj crnobijeloj fotografiji.

Važno je znati da tih godina prošlog stoljeća i povećavanja fotografija u boji više nisu tako skupa, što je i te kako bitno za razvoj kolor fotografije. Novine i časopisi sve češće objavljuju fotografije u boji, a veliki formati počinju se javljati na uličnim panoima, plakatima, zgradama i slično. To je bitna prekretnica, a za današnje generacije, koje često misle da je sve započelo od njih, važna činjenica, jer to je trenutak kad fotografija počinje živjeti i izvan novina i knjiga.

Sada nazočimo poplavi fotografija. Sve češće se čuju glasovi koliko fotografija utječe na mišljenje, eventualno manipulaciju pomoću vizualnog jezika. Fotografija se danas od ekstremno velikog broja ljudi primjenjuje na razne načine. Bespredmetno je više govoriti o tome koliko je postala sastavnica našeg svakodnevnog života. Pomoću digitalnih fotografskih aparata i skenera uz pomoć interneta fotografije se prezentiraju brže na sve strane svijeta. Ovo je područje gdje se možda najbolje može uočiti sprega tehnike i jednog vida stvaralaštva.

Bolje razumijevanje fotografskih izražajnih sredstava i nadolazak novih tehničkih mogućnosti, dovodi do toga da je u međuvremenu fotografija zaista prihvaćena kao medij koji dokumentira, ali i snažno, na svoj specifični način, umjetnički izražava.