7 kratkih savjeta kako eliminirati greške i poboljšati fotografije

Na greškama se uči, barem sam ja tako klesao svoje fotografsko znanje.

Na greškama se uči, barem sam ja tako klesao svoje fotografsko znanje. Stoga, evo nekoliko koraka, nekoliko savjeta koji će vam malo pomoći pri pronalaženju grešaka, a sve s ciljem da vam fotografije budu bolje te da ih popravite.

Loše osvjetljenje

Prvi savjet koji bih želio dati jest da ne koristite ugrađenu bljeskalicu ako baš ne morate. Naime, kod snimanja takvih fotografija, a gdje je izvor svijetla na istom mjestu gdje i vaš pogled, fotoaparat fotografije budu vrlo često plošne i dosadne.

Isto tako snimanje po mraku će vam znatno pokvariti dojam ili velikom ISO vrijednošću pa će fotografija biti prepuna šuma ili dužim vremenima ekspozicije pa će svi ne statični elementi na fotki biti zamuljani.

Kod korištenja bljeskalice, one vanjske, također izbjegavajte direktni bljesak. Mnoge bljeskalice danas imaju takozvani difuzor svijetla – koristite ga. Isto tako pokušajte što više koristiti odbljesak od zida ili neke površine.

Tamna fotografija

Krivi balans bijele

Mnogi fotografi, bilo početnici, amateri, pa čak i neki polu profesionalci koriste automatski balans bijele boje. Što i nije toliko loše, ali ipak ako imate mogućnost, a imate, koristite ručne postavke balansa bijele odnosno neke od ponuđenih.

Krivim balansom bijele boje kod portretiranja koža može biti od plavičaste pa do crvene boje, dakle sve samo ne prirodna.

Jedan od zanimljivih trikova je korištenje opcije za oblačno vrijeme – time dobivate lijepo izraženu boju na fotografiji. Stoga korekcija balansa bijele, a to je ništa drugo nego temperatura boje, neka bude vaš stalni suputnik u fotografskim putovanjima.

Krivo podešeni balans bijele daje neugledan žuti premaz preko fotografije u usporedbi s korigiranim

Motion blur

Vrlo često to je problem pri lošem osvijetljenu te se produljuje vrijeme ekspozicije. No, u našem Svijetlom trojstvu imamo još dva faktora s kojima možemo podebljati dolazak svijetla na senzor (blenda) odnosno pojačati osjetljivost senzora (ISO.) Eksperimentirajte.

Postoji jedno nepisano pravilo među fotografima, a koje govori o tome kako postići najbolju ekspoziciju, a s obzirom na korišteni objektiv.

Bilo bi puno bolje da smo smanjili vrijeme ekspozicije. Vozač bicikla bio bi oštar.

Dakle, neka vam brzina zatvarača bude jednaka žarišnoj duljini. Primjerice ako imamo objektive 50 mm i 28 mm na crop senzoru (DX senzoru), a za slučaj Nikon faktor izreza je 1,5, onda imamo efektivne žarišne udaljenosti 75 mm (50×1,5) te 42 mm (28×1,5). Za snimanje prvim objektivom brzina zatvarača neka ne bude manja od 1/80 sekunde (1/75 sekunde vjerojatno nemate na svom fotoaparatu), a za drugi objektiv neka bude jednaka ili veća od 1/40 sekunde.

Loša (krivo odabrana) dubinska oštrina polja

DOF, Depth of field. Dakle, ako i imate neki prime objektiv s blendom 1.8 ili 1.4 to ne znači da baš uvijek morate fotografirati s maksimalno otvorenom blendom. Primjera radi, na 50 mm objektivu uz otvor blende, subjekt odnosno objekt na 1 metar udaljenosti ima dubinu “DOF” polja nekih 10-ak centimetara. Dakle, radite li portret, vrh nosa i oko su oštri, ali uheka su već mutna. Stoga koristite prigodne vrijednosti blende odnosno broja f.

Ako i imate objektive 1.8, 1.4 to ne znači da ne smijete slikati blendom 8. Osim dubine polja, 50 mm objektiv najoštrije slike daje na blendi 5,6, dok 28 mm objektivi na blendi 8 i tako dalje. Proučite vašu blendu, snimajte probne fotke i otkrijte na kojim postavkama dobivate najbolje rezultate.

Krivo vrijeme snimanja

Pokušajte snimati za vrijeme takozvanoga Zlatnog sata, odnosno Čarobnog sata. U fotografskom svijetu to je otprilike sat vremena nakon zalaska sunca, te sat vremena prije izlaska sunca. U to vrijeme fotografirajući zalazak dobivamo indirektno svijetlo sunca, između ostalog nemamo užarenu kuglu u kadru koja nam može pokvariti dojam.

Isto tako izbjegavajte fotografiranja od recimo 10-11 sati pa do 17 sati popodne po ljeti. Naime, u to vrijeme Sunce je visoko i svijetlost je jaka, sjene su oštre, osim toga i temperature su velike i sve su to elementi koji nam mogu uvelike pokvariti kreativnost. Probudite se u 5 il 6 ujutro, snimajte do najkasnije 10 prije podne i vjerujte mi to će vam biti vrlo drage i lijepe fotografije.

Fotografija snimljena tijekom tzv. Zlatnog sata. Napomenimo da je Zlatni sat relativan pojam i može se nalaziti u različitim vremenima, a s obzirom na udaljenost naše lokacije od ekvatora. Primjer je i ova fotografija snimljena bliže ekvatoru kad je Sunce još iznad horizonta.

Slaba (loša) kompozicija

Razmišljajte o kompoziciji. Ako ste već krenuli u fotografske vode, bilo kao amater, turist ili potencijalni profesionalac, kompozicija i estetika fotografije mora vam biti najbolji drug. Ako doista nemate barem malo osjećaja za dobro komponiranu fotografiju pokušajte barem slijediti pravilo trećina.

Ako fotografirate neke osobe, prijatelja, neka vam popuni kadar, ne smještajte ga negdje u daljinu gdje će cijelom visinom možda pokriti četvrtinu fotografije. Ne ustručavajte se približiti osobi.

Uglavnom, neka vama fotografija bude uredna, ugodna i dobro komponirana. Jednostavno taj osnovni korak morate savladati. Pokušajte se prilikom fotografiranja baciti u ulogu gledatelja. Prije samog snimanja pogledajte kadar, fotku na LCD ekranu i pokušajte je gledati očima gledatelja.

Sve što je moglo poći po zlu na ovoj fotografiji je i pošlo – nakrivljeni horizont, klinci loše smješteni te izrezani iz slike, dvoje kupaća u centru fotografije, …

Previše Photoshopa

Zagovornik sam dodatne obrade u nekom digitalnom laboratoriju poput Photoshopa. Međutim sve ima svoje granice. Photoshop neka vam služi kao produžena ruka koja će vam finalizirati onih 10% fotografije gdje treba možda malo popraviti svijetlo, boje, balans bijele i slično. Nikako ne ulazite u bilo kakve dubioze digitalne obrade pogotovo ne na način da upalite Photoshop, učitate sliku i pitate “Što bi sad mogao s tom fotografijom?”

Nebu išlo…

Imate li vi koji savjet? Podijelite ga s nama.