7. dani arhiva Tošo Dabac

Izložba TEKST I GRAD / TEXT AND THE CITY

NO galerija, otvorenje 7. 10. 2015. u 19 sati

7. DANI FOTOGRAFIJE ARHIVA TOŠE DABCA

7. 10. – 6. 11. 2015.

Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac ne žele javnosti samo prezentirati neiscrpan opus našega slavna fotografa nego ponajprije promovirati umjetnost fotografije, upozoriti na važnost proučavanja medija fotografije u širem smislu, kao i standardne muzejske prakse čuvanja, zaštite i vrednovanja fotograđe. Tako se predavanjima, studijskim izložbama, suradnjom domaćih i stranih umjetnika te teoretičara, stvara svojevrsna platforma za razmjenu iskustava o tom mediju.

Sva predavanja i radionice besplatni su za sve ljubitelje fotografske umjetnosti!

Tema 7. dana fotografije jest „Tekst i grad“, a bit će održano devet predavanja i tri fotografske radionice na kojima će sudjelovati mnogi priznati fotografi srednje i mlađe generacije (Petar Dabac, Boris Cvjetanović, Jelena Blagović, Luka Kedžo, Borko Vukosav) kao i povjesničari umjetnosti poput Monike Faber, Sandre Križić Roban, Dubravke Osrečki Jakelić, Janke Vukmir, Irene Šimić, Darka Šimičića i Zore Cazi Gotovac.

Na fotografskim radionicama polaznici će se imati priliku teorijski i praktično upoznati s različitim fotografskim modusima i izričajima, a najbolji radovi nastali na radionicama bit će izloženi u prostoru Arhiva Tošo Dabac.

Sva su događanja u sklopu programa 7. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac besplatna.

LOKACIJE: MSU – Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, Avenija Dubrovnik 17 i ATD – Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17

 

PROGRAM

FOTORADIONICE

14. i 19. listopada 2015. u 11 sati / ATD
Petar Dabac: DŽABE SI KREČIO

17. i 18. listopada 2015. u 11 sati / prostor Baunet caféa / MSU
Luka Kedžo: TXT – MSGS

5. i 6. studenoga 2015. u 11 sati / ATD
Boris Cvjetanović: PORTRET I AUTOPORTRET

 

PREDAVANJA

13. listopada 2015. u 18 sati / ATD
Darko Šimičić: TOMISLAV GOTOVAC – FOTOGRAF / REDATELJ

13. listopada 2015. u 19 sati / ATD
Zora Cazi-Gotovac: INSTITUT TOMISLAV GOTOVAC – ŠTO UČINITI S OSTAVŠTINOM UMJETNIKA?

15. listopada 2015. u 18 sati / ATD
Janka Vukmir:FOTOGRAFIJA GRUPE ŠESTORICE AUTORA, ŠTO SMO NASLIJEDILI?

23. listopada 2015. u 18 sati / Školica, MSU
Monika Faber: RANI PRIMJER KONCEPTUALNE FOTOGRAFIJE – DOKUMENTIRANJE BEČKIH GRADSKIH ZIDINA 1858. / AN EARLY EXAMPLE OF CONCEPTUAL PHOTOGRAPHY – THE DOCUMENTATION OF VIENNA’S CITY WALLS IN 1858

29. listopada 2015. u 18 sati/ ATD
Sandra Križić Roban: KONSTRUKCIJE, UPRIZORENJA I KANALI

3. studenoga 2015. u 18 sati / ATD
Dubravka Osrečki Jakelić: TEKST U FOTOGRAFIJAMA PETRA JAGETIĆA

6. studenoga 2015. u 18 sati/ ATD
Irena Šimić: FOTOARHIVI I TRANSFER ZNANJA – ISKUSTVO BRANKA BALIĆA

PREDSTAVLJANJE UMJETNIKA:

9. listopada u 18 sati / ATD
Borko Vukosav: SERIJA – GRAD

19. listopada 2015. u 18 sati / ATD
Jelena Blagović: PREDSTAVLJANJE UMJETNIČKOG RADA I FOTOGRAFSKE TRILOGIJE – NEZAŠTIĆENI ARHIV

 

Opširnije o foto-radionicama:

Džabe si krečio

14. i 19. listopada 2015. u 11 sati / Arhiv Tošo Dabac

Voditelj radionice: Petar Dabac, fotograf

Broj polaznika: 8

Oprema: digitalni fotoaparat ili mobitel

Naziv radionice Džabe si krečio ujedno je naziv Dabčeve fotografije grafita i ciklusa fotografija koje su bile izložene 2008. u Kuli Lotrščak.

U uvodnom će predavanju polaznici biti upoznati s kratkim pregledom njegova rada povezanog s fenomenom fotografiranja grafita kao i s izvornom idejom teme. U sklopu uvodnog izlaganja bit će prikazan film redatelja Silvestra Kolbasa o zagrebačkim grafitima.

Polaznici će biti upućeni na samostalno snimanje te će se njihovi radovi poslije komentirati u razgovoru s voditeljem radionice.

Radionica počinje u srijedu 14. listopada 2015. u 11 sati u Arhivu Tošo Dabac

Petar Dabac rođen je 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1960. surađujući u atelijeru Toše Dabca čije vodstvo preuzima nakon Tošine smrti 1970. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1966., a od 1970. član je ULUPUH-a. U razdoblju od 1980. do 1987. u galeriji osnovanoj u sklopu Atelijera Tošo Dabac organizira četrdesetak fotografskih izložaba domaćih i stranih autora. Jedan je od pokretača časopisa za fotografiju SPOT iz 1972. godine.

Šezdesetih godina izrađuje serije crno-bijelih portreta umjetnika, znanaca, prijatelja i predstavnika umjetničke scene, čime se nastavlja baviti i u sljedećim desetljećima. Sedamdesetih je godina dio generacije koja unosi konceptualni pristup u fotografiju, izrađuje prostorne instalacije, eksperimentira s fotokopijama i fotogramima. Godine 1999. i 2000. nastaje niz računalno generiranih grafika kao nastavak ideje fotograma. Te su grafike realizirane i izložene tek 2014. godine.

Godine 1982. objavljuje mapu fotografija Osjećaj prirode na kraju dvadesetog stoljeća (17 fotografija) s predgovorom Annie Le Brun. U drugoj polovici 80-ih izrađuje ciklus portreta u boji. Godine 1990. započinje fotografski dnevnik koji je do danas svojevrsni work in progress.

Od 1991. do 2008. predaje fotografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.

U razdoblju 1990.-1995. nastaje prvi dio fotografskog dnevnika Lieber Pero, djela kojim se autor nastavlja baviti sljedećih godina.

Član je ULUPUH-a od 1970., a izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

 

TXT – MSGS

17. i 18. listopada 2015. u 11 sati / prostor Baunet caféa / MSU

Voditelj radionice: Luka Kedžo, fotograf

Broj polaznika: 8

Poželjna dob: od 10 do 16 godina

Prethodno znanje: nije uvjet

Oprema: škare, ljepilo, flomasteri, fotografije

Polazna je točka radionice je rad s fotografijama koje prikazuju urbanu okolinu u najširem smislu. Fotografije koje prikazuju urbanu arhitekturu, tj. grad, na neki nas način uvlače u već postojeće svjetove koji imaju „okamenjen pogled“ i svojevrsnu fiksiranost materijala, što će se radom na ovoj radionici pokušati promijeniti.

Polaznici će se koristiti već postojećim fotografijama preuzetima iz publikacija ili osobnih arhiva i tako pristupiti kreiranju novih fotografija kolažiranih u slobodnom duhu gdje je svaka kreativna ideja dobrodošla.

Namjera je polaznicima pružiti ideje i poticaje za kreiranje alternativnih svjetova, ali i alternativnih mogućnosti stvaranja same fotografske slike.

Polaznici će biti upoznati s različitim fotografskim tehnikama i manipulacijama kao i s radom autora koji su na tom tragu djelovali ili još uvijek djeluju. Nakon uvodnog dijela te upoznavanja s tehnikama i mogućim načinima rada, polaznici će početi realizirati vlastita djela uz mentorstvo voditelja radionice. Pri završetku radionice održat će se predstavljanje najboljih radova na zajedničkoj izložbi polaznika 7. dana fotografije. Za ovu radionicu nije potrebna profesionalna fotografska oprema kao ni prethodno znanje iz fotografije, već dobra volja, zainteresiranost i otvorenost prema novom načinu rada i razmišljanja.

Radionica počinje u subotu 17. listopada 2015. u 11 sati u prostoru Baunet caféu / MSU

Luka Kedžo rođen je u Dubrovniku 1986. godine. Završio je diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U svojem radu koristi se različitim pristupima fotografiji kao i njezinoj prezentaciji javnosti.

Osim na samostalnoj izložbinazvanoj Odgovornost u Galeriji Inkubator u Zagrebu 2012. godine, izlagao je na više skupnih izložbi. Do sada je vodio nekoliko radionica fotografije, od kojih je jedna održana u CEKATE-u, dok su druge održane u sklopu Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac (MSU), Nultih dana galerije SKC u Rijeci te u Senior centru zaklade Zajednički put na Jarunu. Član je grupe Komična Hunta. Živi i radi u Zagrebu.

 

Portret i autoportret

5. i 6. studenoga 2015. u 11 sati / Arhiv Tošo Dabac

Voditelj radionice: Boris Cvjetanović, fotograf

Broj polaznika: do 10

Oprema: sudionici ne moraju posjedovati vlastiti fotoaparat

Sudionici radionice portretirat će jedni druge u paru pred ogledalom, tako što će jedan imati ulogu fotografa, a drugi modela. Fotograf će daljinskim okidačem upravljati kamerom i na taj način istovremeno realizirati portret i autoportret. Ishod takvog načina portretiranja krajnje je neizvjestan i upravo zato zanimljiv.

Radionica će se održati u prostoru ATD-a. Nakon radionice priredit će se izložba radova sudionika.

Radionica počinje u četvrtak 5. studenoga 2015. u 11 sati u prostoru Arhiva Tošo Dabac.

Boris Cvjetanović rođen je 1953. u Zagrebu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu (Odjel kiparstva i industrijskog dizajna) te likovni smjer Pedagoške akademije. Nakon školovanja radio je osam godina kao kipar restaurator u Restauratorskom zavodu Hrvatske. U tom se razdoblju počeo baviti fotografijom, a od 1981. počeo je objavljivati fotografije u studentskim tiskovinama (Studentski list, Polet). Godine 1984. napušta posao restauratora i profesionalno se bavi fotografijom uz status slobodnog samostalnog umjetnika. Od 1981. do danas ostvario je niz samostalnih i skupnih izložaba u Hrvatskoj i u svijetu. Objavljivao je fotografije u brojnim novinama i časopisima. Tijekom 1987. i 1988. godine bio je urednik fotografije u SL-u.

U Japanu je na izložbi -ism ’95: The 1st Tokyo International Photo-Biennale osvojio nagradu Nikon Camera Co., a u Hrvatskoj 1997. Veliku nagradu na izložbi Hrvatska fotografija te nagradu Homo volans. Predstavljao je Hrvatsku na pedesetom Venecijanskom biennalu s Anom Opalić.

Godine 1996. objavio je knjigu fotografija Prizori bez značaja. Fotografije Borisa Cvjetanovića zastupljene su u knjizi Echoes – Contemporary Art at the Age of Endless Conclusions Francesca Bonamija u nakladi The Monacelli Press u New Yorku 1996. godine. Njegove fotografije nalaze se u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, u Tokyo Metropolitan Museum of Photography, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galeriji umjetnina Split, Zbirci Filip Trade u Laubi, Narodnom muzeju Zadar, Hrvatskom povijesnom muzeju, Galeriji Dante Marino Cettina te u privatnim zbirkama.

 

PREDAVANJA

13. listopada 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Darko Šimičić, tajnik, istraživač, Institut Tomislav Gotovac u Zagrebu

Tomislav Gotovac: fotograf/redatelj

Predmet je izlaganja fotografski opus multimedijskog umjetnika Tomislava Gotovca (1937. – 2010.) nastao u razdoblju od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća sve do posljednjih godina njegova života. Gotovac u svojem radu izjednačuje život i umjetnost, mijenja ustaljeni slijed privatnog i javnog i koristi se fotografijom (uz film i body art) kao jednim od medija pogodnih za eksplikaciju tog stava. Na njegov je rad najviše utjecao film: bio je opsesivni promatrač svih filmskih žanrova, redatelj dokumentarno-eksperimentalnih filmova i fascinantan filmski pripovjedač. U fotografskom opusu sažeti su ključni postulati njegova umjetničkog djelovanja: djela nastaju u filmski koncipiranom procesu (umjetnik je scenarist, glumac i redatelj fotografskog djela), dok je uloga fotografa („direktora fotografije”) prepuštena nekom od brojnih suradnika.

Darko Šimičić (r. 1957.), likovni kritičar, član Hrvatske sekcije AICA. Suosnivač je Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu (2012.) gdje je zaposlen kao tajnik i istraživač. Njegova recentna istraživanja fokusirana su na povijesne avangarde 20-ih i 30-ih godina (zenitizam, dada, Bauhaus, fotomontaže) i na grupe i umjetnike u hrvatskoj umjetnosti 60-ih i 70-ih godina (Gorgona, Mangelos, Grupa šestorice autora, Tomislav Gotovac).

 

13. listopada 2015. u 19 sati / Arhiv Tošo Dabac

Zora Cazi-Gotovac, predsjednica, Institut Tomislav Gotovac u Zagrebu

Institut Tomislav Gotovac: Što učiniti s ostavštinom umjetnika?

Izlaganje će pružiti informacije o radu Instituta Tomislav Gotovac čiji je zadatak čuvanje, istraživanje i prezentiranje umjetnikova opusa. Tomislav Gotovac (1937. – 2010.) istaknuti je multimedijski umjetnik čiji opus pokriva filmsku, vizualnu i izvedbenu umjetnost. Još za života ostvario je zapaženu međunarodnu karijeru: izlagao je djela u brojnim domaćim i stranim muzejima i galerijama, filmovi su mu prikazivani diljem svijeta, a djela su pohranjena u domaćim i stranim muzejima. Nakon njegove smrti 2010. godine, umjetnikova obitelj našla se pred velikom odlukom – što učiniti s velikom i vrlo vrijednom ostavštinom koja je obuhvaćala umjetnička djela, dokumentaciju i začudnu prostornu instalaciju u stanu umjetnika? Briga o ostavštini, a time i o stanu u Krajiškoj 29 te prezentacija umjetnikova opusa kroz izložbe, publikacije, predavanja i prezentacije postali su osnovnim zadatkom Instituta koji se uspješno realizira u okviru njegove djelatnosti.

Zora Cazi-Gotovac je tijekom poslovne karijere bila voditelj niza projekata informatizacije gradske i državne uprave. Bila je supruga Tomislava Gotovca. Nakon njegove smrti, s kćerkom Sarah Gotovac osnovala je Institut Tomislav Gotovac.

 

15. listopada 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Janka Vukmir, povjesničarka umjetnosti, Institut za suvremenu umjetnost u Zagrebu

Fotografija Grupe šestorice autora, što smo naslijedili?

Janka Vukmir u svojem će izlaganju sažeti najvažnije značajke fotografskih radova članova Grupe šestorice, prikazati kakav je njihov utjecaj na današnje radove umjetnika i fotografa u Hrvatskoj i kakav su trag njihovi fotografski radovi ostavili na široj regionalnoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni.

Janka Vukmir povjesničarka je umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica. Od 1993. do 1996. bila je pomoćnica ravnateljice, a od 1996. do 1998. ravnateljica Soros centra za suvremenu umjetnost u Zagrebu. Suosnivačica je i predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu od 1998. godine. Autorica je brojnih članaka, tekstova i priloga te je urednica brojnih kataloga o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Urednica je knjige Grupa šestorice autora.

 

23. listopada 2015. u 18 sati / Školica, MSU

dr. sc. Monika Faber, povjesničarka umjetnosti, ravnateljica, Institut Photoinstitut Bonartes u Beču

Rani primjer konceptualne fotografije: Dokumentiranje bečkih gradskih zidina 1858. / An early Example of Conceptual Photography: The Documentation of Vienna’s City Walls in 1858

Odjel za fotografiju osnovan je pri Carskom poduzeću za tisak u Beču već 1850. godine, a taj se novi medij ondje koristio za pitanja javnog interesa, s naglaskom na dokumentarnim značajkama. Godine 1858. austrijska je Vlada naručila seriju fotografija bečkih gradskih zidina koje su se uskoro trebale rušiti. Umjesto imitacije tradicionalnih vizura, fotografi Poduzeća za tisak primijenili su neobičan koncept dokumentiranja građevine u cijelosti.

Predavanje Monike Faber održat će se na engleskom jeziku.

Monika Faber, rođena u Beču 1954. godine, istaknuta je povjesničarka i teoretičarka fotografije. Nakon studija povijesti umjetnosti i arheologije, doktorirala je na bečkom sveučilištu. Od 1979. do 1999. bila je kustosica u Muzeju moderne umjetnosti Zaklade Ludwig u Beču. Njezinom zaslugom 1999. formirana je Zbirka fotografije kao poseban odjel pri muzeju Albertina, a bila je i voditeljica Zbirke do 2008. godine. Svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i vrednovanja fundusa fotografskih zbirki predstavila je nizom izložbi kao i pratećih kataloga. Osim u Austriji, priredila je brojne izložbe u značajnim svjetskim muzejima. U nakladi muzeja Albertina u Beču objavila je seriju knjiga pod naslovom Beiträge zur Geschichte der Fotografie in Österreich (Prilozi za povijest fotografije u Austriji) u suradnji s Maren Gröning, u kojima predstavlja istaknute fotografske osobnosti, ali i problematizira pojedine fenomene povezane s medijem fotografije u sociokulturnom kontekstu. Svojim radom značajno je proširila raspon tema i osvijetlila do tada potpuno neistražene segmente povijesti fotografije. Prof. dr. Monika Faber danas je ravnateljica instituta Photoinstitut Bonartes u Beču koji je osnovala nakon odlaska iz Albertine 2011. godine. Na bečkom sveučilištu predavačica je kolegija Povijest fotografije, a paralelno je kustosica Neue Galerie u New Yorku.

 

29. listopada 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

dr. sc. Sandra Križić Roban, znanstvena savjetnica, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu

Konstrukcije, uprizorenja i kanali

„Noga koja šutira kruh. Ruka koja baca kamen. Pero kojim je nešto napisano. Portret koji to nije, jer u stvari služi kako bi se izmjerilo vrijeme i pokret.

Fotografija se gotovo bez razmišljanja smatra medijem percepcije. Što činiti kad fotografija izmiče tradicionalnom statusu i tek je dio idejnog procesa koji joj je prethodio? Kako postaviti slike u vremenu koje egzistira na ruinama fotografske kulture kakvu smo poznavali? U predavanju će se prezentirati nastavak istraživanja konceptualne fotografije, konstrukcije, uprizorenja i kanali kojima umjetnici prenose svoje ideje.” (Sandra Križić Roban, iz najave predavanja)

Sandra Križić Roban doktorirala je na području povijesti umjetnosti te se bavi kritikom, kustoskom praksom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu te je glavna urednica časopisa Život umjetnosti. Djeluje kao članica Ureda za fotografiju, udruge za suvremenu fotografiju u Hrvatskoj (www.croatian-photography.com). Nedavno je objavila knjige Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (2013.) i Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (2010.). Njezini recentni kustoski projekti suOvo ni/je moj svijet (s Anom Opalić, 2015.), Arhivi, preraspodjele i premještanja (s Reinhardom Braunom, 2014.), Nulta točka značenja: nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj (2013).

 

3. studenoga 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić,muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke novije fotografije, Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu

Tekst u fotografijama Petra Jagetića

Petar Jagetić jefotograf (Ivanec, 15. 6. 1917. — 20. 3. 1998., Ivanec). Izučio je tipografski zanat, a od 1932. do 1941. radio je kao tipograf. Fotografijom se počinje baviti tridesetih godina, polazi tečajeve fotosekcije hrvatskog planinarskog društva Ivančica. Nakon Drugog svjetskog rata intenzivno izlaže na brojnim skupnim izložbama. Početkom 1950-ih bavio se reklamnom fotografijom i surađivao s tvrtkama Badel (1954.), Kraš, Neva, Ghetaldus (1955). U svojem stvaralaštvu uspješno povezuje tipografsko i fotografsko znanje. Tekst je često prisutan u njegovim fotografskim ostvarenjima.

U izlaganju Tekst u fotografijama Petra Jagetića, a u kontekstu teme Tekst u hrvatskoj urbanoj fotografiji, analizirat će se uloga teksta u njegovom fotografskom stvaralaštvu.

Dubravka Osrečki Jakelić diplomiralajei magistrirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt od 1985., a od 1997. radi kao voditeljica Zbirke novije fotografije. Od 1997. do 2000. voditeljica je Galerije SPOT Foto kluba Zagreb. Članica je ocjenjivačkog suda 28. Zagreb salona, Zagreb, 2000. Članica je ocjenjivačkog suda Rovinj Photodays, Rovinj, 2010. Članica je ocjenjivačkog suda izložbe Aktualno 3. – U svijetu paralelnih realnosti, izložbe recentnih radova članova ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju. Kontinuirano obrađuje teme iz povijesti te suvremene hrvatske fotografije. U sklopu izložbe Historicizam u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt(2000.)istražila je i obradila dionicu Fotografija u vrijeme historicizma. Kritički je obradila i likovno postavilameđunarodne izložbe fotografija 27. Zagreb salona (1998.), 28. Zagreb salona (2000.) te 30. Zagreb salona (2004.). Autorica je monografije Bolto Ranilović: fotografije (1999.) koja je nastala povodom Izložbe fotografija dobitnika nagrade Tošo Dabac za 1996. godinu. Koncipirala je i realizirala izložbe fotografija Svjetlost u sjeni: Slavka Pavić (1998.), Danijela Lušin i Božidar Grigić (1999.),Fernando Soprano: 1944. – 1974. (2001.), Marija Braut: Lica (2004.), Mladen Tudor: fotografije 1954. – 2004. (2005.),Luka Mjeda i umjetnici (2006.),Zlata Laura Mizner: Dva desetljeća fotografije (2007.),Andrija Orlić: fotografije 1950. – 1995.(2009.), Jozo Ćetković: fotografije (2012.). Suradnica je serijala Fotografija u Hrvatskoj Hrvatske televizije.

 

6. studenoga 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Irena Šimić, stručna suradnica, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu

Fotoarhivi i transfer znanja – iskustvo Branka Balića

Fotoarhiv Branko Balić (Zagreb, 1930. – 1976.) zbirka je negativa od oko 12 000 snimaka koja je od 1977. pohranjena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Predstavlja ostavštinu fotografa koji se sredinom 20. stoljeća afirmirao kao kroničar društvenih zbivanja i umjetničkih tendencija u Hrvatskoj. Dokumentirao je primjerice rad članova grupe Gorgona i Nove Tendencije, a s jednakom strašću arhitekturu i prostor. Posebno se ističu serije portreta, primjerice J. Dobrović, O. Herman, J. Kaloper, M. Prelog, V. Bakić, V. Richter, V. Mimica, A. Srnec, J. Knifer, I. Kožarić, D. Vukotić, Z. Bregovac, N. Vončina, P. Kvrgić i dr. Iz pozicije povjesničara umjetnosti svoj je doprinos razvoju fotografske struke dao dugogodišnjim angažmanom u ULUPUH-u te kao suradnik fotolaboratorija Odsjeka za povijest umjetnosti FFZG i Instituta za povijest umjetnosti te niza muzejskih ustanova (MUO, GSU, MGZ i dr.). Njegovim fotografijama opremljene su brojne likovne monografije, udžbenici, katalozi izložbi i stručni časopisi (15 dana, Čovjek i prostor, Arhitektura itd.), dok su u muzejskim zbirkama te arhivima arhitekata i likovnih umjetnika pohranjena autorska povećanja. No, postavlja se pitanje s kojim ciljem danas posežemo za gradivom fotoarhiva i koje nam nove interpretacije i znanja ti postupci omogućuju? Fotoarhivi predstavljaju intrigantan istraživački resurs koji nam, osim vizualnih dokaza, s vremenske distance pružaju mogućnost nekih novih čitanja pojedinih fenomena. Oni redefiniraju postojeće i stvaraju o njima nove spoznaje. Predavanje se stoga osvrće i na recentna iskustva metodologije stručne obrade i prezentacije zbirke, kao i na proces digitalizacije koji pojednostavljuje umrežavanje informacija te omogućuje nove tipove istraživanja i transfer znanja o vizualnim umjetnostima, o povijesti arhitekture i kulturnoj povijesti u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća.

Irena Šimić (1985.) diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2010.). Radi pri Institutu za povijest umjetnosti gdje kao stručna suradnica u znanosti vodi dokumentacijske fondove i zbirke (fototeka, planoteka, hemeroteka, arhivsko gradivo). Članica je uredništva časopisa za suvremena likovna zbivanja Život umjetnosti od 2009. Suradnica je i izvršna urednica nekoliko izdavačkih i izložbenih projekata IPU-a (Iso Kršnjavi kao graditelj (2009.), Baština u fokusu (2011.), Na drugi pogled, Pozicije suvremene fotografije u Hrvatskoj (2010.), Socijalizam i modernost (2011.), Nulta točka značenja (2011). Od 2014. suradnica je na znanstveno-istraživačkim projektima ARTNET i DUCAC. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

 

PREDSTAVLJANJE UMJETNIKA

Borko Vukosav, fotograf: Serija Grad

9. listopada u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

„S obzirom na to da određenu tematiku u svojem fotografskom radu istražujem u širem društvenom kontekstu i prikazujem kroz serije fotografija, u prezentaciji ću napraviti presjek svojih dosadašnjih projekata s fokusom na posljednju seriju fotografija Grad unutar koje istražujem identitet grada Dubrovnika propitkivanjem svojeg osobnog identiteta.

Dubrovnik je grad u kojem sam rođen, odrastao, koji sam napustio, a kao takav je ostavio snažan pečat na ono što jesam danas. Svjestan velikih promjena koje se odvijaju u gradu, vraćam se i dokumentiram meni vrlo dobro poznat prostor, pri čemu propitujem stvarni identitet grada koji je suprotan od onog plasiranog javnosti kroz turističke slogane / slike mjesta idealnog za odmor. Prizori su to isključivo sagledani kroz moje osobno shvaćanje temeljeno na filtraciji svih dosad poznatih simbola grada i fokusiranju isključivo na život izvan stare gradske jezgre odnosno na mjesta i prostor u kojemu sam odrastao.“ (Borko Vukosav, iz najave predavanja)

Borko Vukosav rođen je 1984. godine u Dubrovniku. Dobitnik je Dekanove nagrade Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu 2015. za autorski projekt Jezera koji je iste godine osvojio treću nagradu [email protected] Serijom fotografija Rub nagrađen je u HDLU-ovoj izložbi Erste Fragmenti 2013. i dobitnik je prve nagrade u kategoriji Pejzaž na festivalu Rovinj Photodays. Serijom fotografija P predstavljao je Hrvatsku 2012. na festivalu NEU/NOW u Portugalu i 2011. na 15. Biennale de la Mediterranée u Thessalonikiju. Za isti projekt 2011. nagrađen je Posebnom nagradom za mlade autore do 28 godina na festivalu Rovinj Photodays te je bio u konkurenciji za nagradu ESSL ART AWARD u Muzeju suvremene umjetnosti. Serija fotografija P dio je putujuće izložbe Afthermath-changing the cultural landscape. Sudjelovao je na brojnim izložbama i festivalima kako u zemlji, tako i u svijetu. Živi i studira u Zagrebu.

 

19. listopada 2015. u 18 sati / Arhiv Tošo Dabac

Jelena Blagović, mag. art., umjetnički asistent

Predstavljanje umjetničkog rada i fotografske trilogije Nezaštićeni arhiv

Autorica će predstaviti proces i metodologiju dugogodišnjeg rada na serijama fotografija Obiteljsko srebro, Prije mene i O Njoj koje su nastale između 2007. i 2013. godine. U tim serijama fotografija bilježi obiteljsku ostavštinu i propituje vlastita sjećanja te estetizacijom u mediju fotografije autorica stvara vlastiti obiteljski arhiv. Rezultat je tog vizualnog istraživanja sažet u zajedničkom nazivu Nezaštićeni arhiv.

Jelena Blagović rođena je 1983. godine u Zagrebu. Završila je obrazovanje na Fotografskom odjelu Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te nakon toga dvogodišnji studij fotografije pri institutu Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi u Italiji. Školovanje nastavlja u Engleskoj, gdje 2005. završava preddiplomski, a 2007. diplomski studij umjetničke fotografije na sveučilištu University of Westminster u Londonu i stječe diplomu magistre umjetnosti. Nagrađena je stipendijom David Faddy Scholarship za akademsku izvrsnost. Od 2008. surađuje kao vanjski suradnik, a od 2010. zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u suradničkom nastavnom zvanju asistentice u umjetničkom području Odsjeka snimanja na Katedri za fotografiju. Trenutačno studira na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu istražujući temu arhiva i memorije u fotografiji pod mentorstvom profesorice dr. sc. Leonide Kovač.

Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Kini, Hrvatskoj, itd. Od 2008. članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti (ULUPUH) i dobitnica nagrade Udruge za najboljeg mladog umjetnika 2014. godine.

 

AUTORICA 7. DANA FOTOGRAFIJE ARHIVA TOŠO DABAC: Marina Benažić

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA 7. DANA FOTOGRAFIJE ARHIVA TOŠO DABAC: Marina Benažić, Ivana Janković

STRUČNA SURADNICA: Jelena Mayer

 

Program 7. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac i izložba realizirani su sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH.

Zahvaljujemo svim suradnicima, autorima predavanja, voditeljima radionica i volonterima na potpori, predanom radu i pomoći u realizaciji projekta 7. dani fotografije Arhiva Tošo Dabac.

Zbog ograničenog broja polaznika molimo zainteresirane da se prijave za radionice na adresu elektroničke pošte [email protected]

Ovdje možete preuzeti programsku knjižicu ATD.