Izložba fotografija „Gradovi camerom obscurom“ otvara se u Gradskom muzeju Bjelovar u subotu 9. studenog 2019. u 12. sati.

Riječ je o izložbi kojom se simbolički obilježava 80 godina od osnivanja Saveza.

O projektu u uvodnom tekstu kataloga izložbe piše Branka Hlevnjak:
„(…) I upravo je kamera opskura tema ove obljetničke izložbe. Točnije riječ je o fotografijama nastalim diljem hrvatskih gradova u radionicama s kamerama opskurama vlastite izrade. Dakle, mladi su fotografi dovedeni u postupcima na početak. Kreće se od samog otkrića svjetlosne projekcije, prije otkrića fotografije, 1839. to jest prije otkrića kako fiksirati prirodnu projekciju, koja se tako očigledno pojavljuje na zidu, ili na bilo kojoj plohi, dok svjetlo prolazi kroz nasuprotnu rupicu.

Umješnost je u iskustvu koliko široko autor želi obuhvatiti prostor ispred kamere, te koliko će udaljiti kameru/kutiju od željenog kadra (izreza). Kako daleko i koliko visoko postaviti kutiju s rupicom, i uhvatiti motiv u namještenu zamku za svjetloris? Kako kontrolirati projekciju vanjskog prostora unutar kamere/kutije da osvijetli fotoosjetljivi papir na željeni način, a taj će zapis biti u svjetlosnom obratu prema stvarnosti (u negativu). Kada se dovrši taj proces tada nastupa onaj kemijski kada se nevidljivo pretvara u vidljivo. To su trenuci koje digitalni tragači za fotomotivima nikada neće moći osjetiti. Magiju pretvorbe. Potom slijedi druga vrsta pretvorbe. Prebacivanje negativa u pozitiv. Ona može ući kroz računalnu obradu, a može nastati i optičko-kemijski, to jest kopiranjem negativa u pozitiv. U klasičnom kemijskom postupku umjetno svjetlo preuzima ulogu stvarnog i mijenja njegov zapis. Vraća ga u realnu projekciju, to jest podešava za naš pogled na prostor.

(…) Gradovi koje su fotografirali mladi ljudi različite dobi i uzrasta, pa i različitih psihofizičkih sposobnosti (jer su neke radionice rađene s djecom posebnih potreba), postali su likovna senzacija, crno-bijele konstrukcije i metafizičke iluzije osobito tamo gdje su se kretali ljudi, ptice ili životinje, koje je kamera zabilježila kao prozračne duhove, kao fotonske aveti kroz koje svjetlo prolazi i ne vidi potrebe ni načina da ih fiksira dok su u pokretu. Svjetlopisu je pokret nevažna prolaznost, jedino ono što je stameno to jeste, zapisano je do u najveće detalje. To se osobito lijepo vidi na historicističkim zgradama.

Nadnaravnost ovih veduta crno-bijele kolorističke igre, daje ovim fotoslikama snagu snažnog ritma, urbanu raznolikost opjevanu u mnoštvu oblika koji poniru jedni u druge, jedni iz drugih, gdje simetrija i asimetrija grade dinamične površine skladnih ugođaja. Ovisno o fotografiranom motivu veliki je raspon od mirnih senzacija i odmjerenih ritmičkih razlika, do bogatih smjena dana i noći, od punine crnog u sjaju bjeline, do svjetlosti u mraku.

Hrvatski gradovi predstavljeni kamerom opskurom postaju dio jedinstvene fotografske platforme s koje oči ne silaze brzo jer u fotoslikama kamere opskure ništa nije lako ni jednostavno prepoznati, dešifrirati, pojednostaviti. Ako je kamera jednostavna za napraviti, i njezina je logika fotografiranja temeljna i lako razumljiva, zato su uradci proizašli iz nje začudno tajanstveni, bogati i maštoviti.

Projekt radionica „Portreti gradova camerom obscurom“ Hrvatski fotosavez je priredio od 2014. godine u šestogodišnjem ciklusu u 22 različita mjesta u Hrvatskoj. Radionice je osmislila i vodila Zlata Medak, voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza za mlade.

Izložba predstavlja izbor od više tisuća fotografija snimljenih camerom obscurom i zamišljena je kao prikaz zajedničkog rada većeg broja sudionika fotoradionica.