120 godina hobističke fotografije u Rijeci i e-Muzej riječke fotografije

120 GODINA HOBISTIČKE FOTOGRAFIJE U RIJECI

Koncept ove izložbe je objasniti ili pokušati objasniti kontinuitet ideje i realnosti organizirane hobističke fotografije u Rijeci.

Rijeka živi fotografiju od njenih početaka kroz putujuće fotografe, a onda i kroz niz sjajnih fotografskih ateljea i studija koje su osnivali vrsni fotografi i fotografski poduzetnici. Predmet ovoga istraživanja i izložbe je hobistička fotografija, fotografija koja se radi iz ljubavi – bez primisli zarade i biznisa.

Dakle, rad takve fotografije u Rijeci možemo pratiti od osnivanja prve fotografske sekcije krajem 19. stoljeća.  Sve je ustvari počelo u subotu,  9. siječnja 1897. godine kada su na poticaj sjajnog profesora fizike Petera  Salchera  i Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja Mađarske gimnazije u Rijeci, osnovana fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti. To je početak amaterske fotografije u Rijeci i do danas se ne prestaje razvijati ta povijesna i vremenska spirala.

Od osnivanja prve sekcije pa sve do kraja tridesetih godina prošlog stoljeća slijedimo kontinuitet hobističke fotografije kroz fotografske sekcije različitih riječkih društava kao što su:  Club Alpino Fiumano,  Planinarsko društvo Velebit – Podružnica Sušak, Opera Nazionale Dopolavoro.  Aktivnost u tadašnjim fotografskim sekcijama vrlo je dinamična i plodonosna i iz nje  se rađa potreba za samostalnim klubom. U nekoliko navrata ti fotografski aktivisti, entuzijasti pokušavaju osnovati samostalni fotografski klub i to tek uspijevaju iz trećeg pokušaja, 27. siječnja 1939. godine kad je održana Osnivačka skupština i osnovan Fotoklub Sušak. Novoosnovani Klub djeluje na Sušaku, a u isto vrijeme Rijeka, tj. Fiume ima vrlo aktivnu fotosekciju koja djeluje pri Operi Nazionale Dopolavoro.

Poslije Drugoga svjetskog rata u Rijeci, sada u objedinjenom gradu, okupljaju se fotoamateri u Fotoklubu Rijeka koji će biti i još uvijek jest recentni centar riječkoga fotografskog stvaralaštva.

U tom entuzijastičkom poslijeratnom ozračju stvaranja novoga društva vodilo se računa o osmišljavanju slobodnoga vremena i djece, i radnih ljudi. U duhu te ideje skoro je svaka škola imala fotosekciju koju su najčešće vodili nastavnici tehničke kulture jer je i u udžbeniku iz ovoga predmeta  bila jedna ili dvije lekcije o fotografiji.  Duh širenja fotografske kulture bilo je opće raspoloženje tako da je Rijeka pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina imala nekoliko sekcija i klubova. Velike tvornice kao što su Luka i Torpedo imaju fotosekcije čiji su članovi redovito i na skupštinama i sastancima Fotokluba Rijeka.  U 3. maju djeluje Foto-kino klub „Jadran“,  u INI je Kulturno umjetničko društvo „Baklje“ u čijem je sastavu istoimena fotosekcija, na Strojarskom fakultetu djeluje fotosekcija „Strojar“.  U Studentskom domu sedamdesetih godina bio je aktivan studentski fotoklub „Kometa“, a na Pedagoškoj akademiji bio je dobro opremljeni fotolaboratorij.  Dakle, vrlo široka i razgranata gradska mreža fotografa hobista.

Fernando Soprano, jedan od važnih članova Fotokluba Rijeka,  izdvaja se s grupom autora iz matičnog Kluba Rijeka i 1961. godine osniva Fotoklub Color. U to  je doba bilo uobičajeno da autori budu članovi više sekcija i klubova. Sve je to bila jedna velika riječka fotografska obitelj koja je vrlo intenzivno živjela fotografsku stvarnost toga vremena. Fotografska aktivnost u Rijeci s ovim mnoštvom sekcija i klubova bila je vrlo dinamična sve do kraja osamdesetih godina  kada je njihov rad skoro pa u potpunosti utihnuo,  osim u  Fotoklubu Rijeka. Tada se, manje-više,  svi ovi klubovi i sekcije priključuju Fotoklubu Rijeka. Prestali su djelovati kao samostalni entiteti i vratili su se u svoju matični klub kako su to isticali sami autori i članovi.

Svakako valja istaknuti da u Rijeci od šezdesetih godina djeluje fotosekcija u Đačkom domu Brodograđevne industrijske škole.  Kasnije je preimenovan u Dom učenika usmjerenog obrazovanja, a sada djeluje kao Učenički dom Kvarner. I u Domu mladih  je djelovala fotosekcija. Ove dvije  sekcije odigrat će ključnu ulogu u fotografskom opismenjavanju mladih, posebno učenika osnovnih i srednjih škola Rijeke,  i još uvijek su aktivne.

Fotoklub Rijeka kao sljednik prvih riječkih organiziranih hobista neprekidno djeluje kao okupljalište i rasadnik fotografskih autora. Proživio je sve društvene i organizacijske nevolje i do danas je opstao u kontinuitetu. Vrlo je ugledna institucije koja ima Galeriju Principih, muzejsku zbirku fotografske opreme i pribora, Sekciju analogne fotografije i Sekciju mladih.

Pored Fotokluba Rijeka trenutno u Rijeci djeluje i  Fotoklub Color, Analogni fotoklub u Studentskom kulturnom centru te fotosekcija u Učeničkom domu Kvarner, u Učeničkom domu Sušak, Domu mladih i KPD-u Bazovica.

Osnovni je  cilj ove izložbe obilježavanje 120-godišnje tradicije amaterske fotografije u Rijeci koju potvrđuju dokumenti, novinski članci, kopije kataloga i manja kolekcija fotografija koje vremenski prate ovo dugo razdoblje. Prednost imaju dokumenti jer oni najjednostavnije  kontekstualiziraju rad autora hobista u prostoru Rijeke, Hrvatske, a i znatno šire.

Dakle, ne zanemarujem fotografiju kao konačnicu i svrhu svega, ali dokumenti u ovom slučaju dobro opisuju stanje duha autora kroz povijest, odnos društva spram formalnih, organiziranih fotografskih društava.

Tema ove izložbe nije u potpunosti istražena, već je samo u osnovnim pravcima naznačena i sondirana kako bi se postavio okvir za daljnje propitivanje i upotpunjavanje novim činjenicama ovoga vremenski velikoga perioda, tematski važnoga i kulturološki nezaobilaznoga. Prema tome, jedan je od ciljeva ove izložbe je i senzibilizacija riječke i šire javnost da pregledaju svoje ostavštine jer je možda baš u njima nekakav značajan fotografski materijal ili oprema koja potvrđuje i upotpunjuje sliku fotografskoga života Rijeke i ovoga područja.

Kao ključni događaj ovoga jubileja, pored ove izložbe, je osnivanje i promocija e-Muzeja riječke fotografije.

Borislav Božić, prof.

MUZEJ U NASTAJANJU

U postupku je osnivanje e-Muzeja riječke fotografije, tj. formiranje internetske platforme na kojoj bi se trebalo nalaziti sve što je vezano za fotografiju u Rijeci. Cilj je u širem društvenom i umjetničkom kontekstu promovirati vrijednosti i dosege riječke fotografije. Materijali će biti sistematizirani u više kategorija po različitim osnovama. Povijest riječke fotografije istraživalo je nekoliko autora, ali ovo područje još ni izdaleka nije u potpunosti istraženo pa bi i ova platforma muzeja trebala tome pomoći. Dakle, cilj je objediniti i objaviti sve dosad istraženo te ga učiniti dostupnim i vidljivim. Zadaća Muzeja je i poticanje istraživanja svih onih područja riječke fotografije koja još nisu ni istražena, ni objavljena.

Što je riječka fotografija? Ovaj pojam određuje, ili treba određivati, sve autore koji su živjeli i radili i one koji još uvijek žive i rade u ovomu gradu. Pod ovim pojmom bit će uvrštene i fotografske izložbe koje su realizirale relevantne institucije u priznatim izložbenim riječkim galerijama. I izložbe autora koji ne pripadaju riječkom korpusu, a realizirane su u Rijeci, također će biti uvrštene u ovaj Muzej, zato što svojom javnošću postaju dio kulturne memorije ovoga grada.

Formiran je Programski savjet e–Muzeja riječke fotografije sa zadaćom uređivanja portala i određivanja njegovih osnovnih smjernica, a članovi su: Sabrina Žigo, viša kustosica Muzeja grada Rijeke, Marija Lazanja Dušević, viša dokumentaristica, kustosica Muzeja grada Rijeke, Sabina Salamon, voditeljica Zbirke fotografije, Zbirke medijske umjetnosti, filma i videa u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Damir Sabalić, viši stručni savjetnik konzervator u Konzervatorskom odjelu u Rijeci i Borislav Božić, profesor likovne umjetnosti, predsjednik Fotokluba Rijeka, inicijator i pokretač e-Muzeja.

Suosnivači e-Muzeja riječke fotografije su Fotoklub Rijeka, Muzej grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka.

Svi materijali koji budu dostupni javnosti ovim putem bit će potpisani – u smislu vlasništva i zaštite autorskih prava.