Pages Menu
TwitterRssFacebook
Categories Menu
Fotogeničnost

Fotogeničnost

Od danas uvodimo novu kolumnu pod nazivom: Fotografska tehnika i umijeće. Dok smo u ABeCeDi pisali o osnovama fotografije, ovdje ćemo se baviti fotografskom nadgradnjom, dakle pisati ćemo za one koji žele saznati nešto više.

Kad je o fotografiji riječ, brojne su konstatacije od one “da netko nije fotogeničan, da loše ispada na fotografiji” do toga? kako kamera nekog voli”. O čemu je zapravo riječ?

Pod pojmom fotogeničnost govorimo o vizualnoj izražajnosti, neovisno da li je riječ o osobama, predmetima, ambijentima ili prizorima. Misli se da su snimljeni pod optimalnim uvjetima u nastojanju da se otkriju njihove najdojmljivije karakteristike, posebnost i osebujnost. Pogreška koja je postala općim mjestom svodi se na to da ljudi većinom misle da je to osobina sama po sebi, pa se fotogeničnost izjednačava s ljepotom ili vizualnom atraktivnošću snimanog motiva, a na taj način se potire fotografska umješnost, fotografska kreativnost. To bi značilo da je sama fotografska zabilježba dostatna za lijepu ili dojmljivu fotografiju, bilo da je riječ  o prizoru ili osobi.

Kao što znamo, to baš  i nije tako. Potrebno je puno znanja i umješnosti da bi nastala kvalitetna fotografija.

Usudili bi se reći da svaki motiv može izgledati fotogenično, posebice danas u doba digitalne obrade fotografije. Međutim taj pojam odnosi se na sam akt snimanja, na pripreme, proučavanje motiva, odabir kuta snimanja, svjetlo, boju i štošta drugo. Fotogeničnost se, kad je riječ o fotografiranju ljudi, svodi i na brojne razgovore fotografa i modela, međusobno upoznavanje.

Zar se fotogeničnost isključivo odnosi na pojam ljepote na fotografiji, kao što to većina misli?

Naravno da ne. Bitno je ostati svoj, sa svim svojim osobinama, pa i fizičkim. Fotogeničnost nije uljepšavanje. Fotogeničnost se jednako odnosi i na portretnu fotografiju i na fotografiju arhitekture, mrtvu prirodu, krajobraz, akt i sve drugo.

Fotografski aparat i sveukupnu fotografsku tehniku treba rabiti s namjerom da se prikaže istinitost, a što znači da se ne bi smio nagrđivati nečiji izgled, kao što se ne bi trebalo pretjerivati u nastojanjima da netko izgleda drugačije.

Kao što naš glas zvuči drugačije snimljen na nekom nosaču zvuka ili u telefonskoj slušalici (jer osobno se u životu ne čujemo), što sebi u ogledalu izgledamo također drugačije (jer se sami nikad nismo vidjeli, oči u oči), slično nam iznenađenje priređuje i fotografski aparat, odnosno fotografski medij. Fotogeničnost je medijska karakteristika, dakle ono, kako nas vidi medijski posrednik, u ovom slučaju fotografski aparat.

Fotografijama u prilogu želimo pokazati fotogeničnost koja je ostvarena fotografskim izražajnim sredstvima. Motivi su: portret, mrtva priroda, reportaža, akt, krajobraz i arhitektura.

Portret

fotografija_umijece_2

Mrtva priroda

fotografija_umijece_4

Reportaža

fotografija_umijece_5

Akt

fotografija_umijece_6

Krajobraz

fotografija_umijece_7

Arhitektura

fotografija_umijece_8

Krešimir Mikić

Komentari

komentara